Digitalizirane osobne podatke kojih je sve više koriste sve javne institucije, od lokalne vlasti do policije, baze podataka javnih institucija sadrže značajnu količinu osobnih podataka. U svijetu su zbog načina na koji se postupa s tim podacima i mogućnosti njihove zloporabe sve izraženiji zahtjevi koji se odnose na postupanje s tim podacima.

Reboot Online analizirao je najnovije podatke Europske komisije kako bi otkrio koji europski građani najmanje vjeruju na koji se način odnose prema osobnim podacima u javnim institucijama u svakoj zemlji članici EU. U istraživanju je anketirano ukupno 27.607 Europljana. U prosjeku čak 61% građana Europske unije ne vjeruje da javne institucije na odgovarajući način postupaju s njihovim osobnim podacima.

Prema analizi Reboot Online građani u Španjolskoj (njih čak 78%) ne vjeruju javnim institucijama kada je u pitanju korištenje njihovih osobnih podataka. Iza Španjolaca po ne povjerenju su Irci, njih 73% ne vjeruje u način na koji javne institucije postupaju s njihovim osobnim podacima.

Belgija, Francuska i Velika Britanija su zemlje u kojima 68% građana nema povjerenje u postupanje javnih institucija s njihovim osobnim podacima, odnosno da na siguran i povjerljiv način postupaju s osobnim podacima te su time na trećem mjestu.

Na četvrtom su mjestu Bugari, gdje 67% građana nema punu vjeru u upravljanje njihovim osobnim podacima.

Malta, Italija i Hrvatska su među europskim zemljama u kojima 63% građana nema povjerenja u način na koji javne institucije čuvaju i koriste njihove osobne podatke. Time su te zemlje na osmom mjestu u EU po nepovjerenju u javne institucije po načinu na koji koriste osobne podatke.

Među zemljama u kojima građani imaju najviše povjerenja u javne institucije kada je u pitanju postupanje s osobnim podacima su Finska na 19. mjestu u kojoj samo 29% građana nema povjerenje u svoje javne institucije u načinu na koji koriste osobne podatke. Estonija je na 18. mjestu jer u toj zemlji 2 od 5 građana nisu u potpunosti uvjereni da javne institucije odgovarajuće postupaju s njihovim osobnim podacima.

No, odnos prema osobnim podacima nije samo problem javnih institucija. Svi podaci ukazuju da ni sami građani nisu svjesni odgovarajuće vrijednosti svojih privatnih podataka. Naime, nedavno istraživanje tvrtke Addictivetips.com pokazalo je da čak 87% građana prihvaća politike privatnosti a da ih ne pročitaju.

U objašnjenjima postupanja s osobnim podacima na Internetu koja se najčešće nazivaju pravila privatnosti različiti servisi i web stranice dužne su objasniti na koji način postupaju s osobnim podacima koje prikupe te, među ostalim, i koliko i na koji ih način dijele s drugima, na primjer oglašivačima. Preporuka je da se izbjegava objavljivanje Internetu osobnih podataka poput punog imena, adrese, e-pošte, telefonskog broja i bankovnih podataka posebno na društvenim mrežama radi smanjenja mogućnosti krađe identiteta. Među glavnim preporukama je i ne korištenja ili oprezno korištenje javnih Wi-Fi mreža posebno ako nemaju šifrirane protokole te krajnje oprezna razmjena e-pošte s nepoznatim osobama. (ilustracija pixbay)

(Reboot Online)

Podijeli:

 

Vezane objave