Od uvođenja telekomunikacijske tehnologije u komercijalnu upotrebu s 1G mrežama prije nešto više od 30 godina pa do sada široko rasprostranjenih 4G mreža svaka nova generacija te tehnologije osim što je donosila nove i naprednije mogućnosti zahtijevala je i značajno veću potrošnju energije.

Mnogi koji koriste telekomunikacijsku tehnologiju obično i ne razmišljaju o potrošnji energije, nerijetko i kada su ekološki osvještani, jer se ona događa „negdje drugdje“ (na odašiljačima, podatkovnim centrima…). Mnogo više je tema samo zračenje korištenih uređaja, prije svega mobitela, i njihov mogući negativni utjecaj na korisnikovo zdravlje, a u zadnje vrijeme sve je aktualnija i problematika zračenja telekomunikacijskih odašiljača.

Da bi se 5G u potpunosti implementirao, mora se implementirati gusta infrastruktura za bazne stanice i male stanice to jest odašiljače. Infrastruktura baznih stanica za potpunu implementaciju 5G-a mora biti značajno gušća nego u slučaju 4G mreža

Energetska i ekološka cijena ICT-a

Prema standardizaciji 5G-a od Međunarodne telekomunikacijske unije (International Telecommunication Union ITU) nova generacija telekomunikacijske tehnologije donosi poboljšani (bežični) mobilni pristup, daleko pouzdaniju komunikaciju s izrazito niskom latencijom, mogućnosti masovne povezivosti ne samo ljudi nego i strojeva, mnoštva senzora što bi sve slijedom dosadašnje logike razvoja telekomunikacijske tehnologije nužno trebalo donijeti značajniju potrošnju energenata. Industrija informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) sa svojim naglim razvojem posljednjih nekoliko decenija postala je i značajan potrošač energenata i zagađivač okoliša, a očekuje se da će doseći 10% do 20% svjetske potrošnje električne energije 2030. godine. ICT industrija već sada ima isti ugljični otisak kao, na primjer, avioindustrija prije pandemije i u vrijeme njenog naglog rasta. Eksponencijalni rast podataka kako u podatkovnim centrima tako i u prometu ima istu takvu potrošnju energije.

Udio prometa i udio baznih stanica nije proporcionalan kada je u pitanju raspodjela prometa mrežom. 80% prometa općenito nosi 30% baznih stanica, a preostalih 70% baznih stanica nosi samo 20% prometa i njihova je iskorištenost slaba

Peta telekomunikacijska generacija predstavlja i evoluciju postojećih sustava, ali i revoluciju u zadovoljavanju novih potreba inovativnih usluga koje nude „vertikalna“ područja u telekomunikacijskom okruženju. Te „vertikale“ uključuju pametne domove i zgrade, pametne gradove, proširenu stvarnost, industrijsku automatizaciju, zdravstvo itd. od čega je realno očekivati veću potrošnju energije i sve negativniji utjecaj na okoliš.

Da bi se 5G u potpunosti implementirao, mora se implementirati gusta infrastruktura za bazne stanice i male stanice to jest odašiljače. Infrastruktura baznih stanica za potpunu implementaciju 5G-a mora biti značajno gušća nego u slučaju 4G mreža, od 4 /8 do 64/128 baznih stanica. Još će biti veće povećanje manjih odašiljača, s 1 do 3 na četvorni kilometar na 10 do 100 čvorova na istom prostoru, a svi oni troše energiju˛

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

No, prema procjenama stručnjaka i unatoč činjenici da 5G donosi i do 1.000 puta veći kapacitet prijenosa podataka, 10 do 100 puta više povezanih uređaja na istom području u odnosu na 4G mreže, 5 puta bržu uspostavu veze te niz drugih prednosti, a usto i mnogo gušću mrežu odašiljača, korištenje više frekvencijskog spektra kao i njegovu raznolikuju upotrebu najnovija tehnologija donosi uštedu energije, i to čak do 90 posto!

Kako je to moguće?

Zvuči paradoksalno da je ambicija 5G-a povećati upotrebu, brzinu i telekomunikacijske usluge, istovremeno smanjiti potrošnju energije. Taj je pristup energetske učinkovitosti posebno važan u sadašnjem okruženju, u kojem se Zemlja suočava s klimatskim promjenama, otpadom energije i materijala, zagađenjem i mnogim drugim ekološkim prijetnjama.

Naime, još je u samo početku standardizacije 5G tehnologije u prvim godinama druge decenije ovoga stoljeća kod ITU-a i 3GPP (3rd Generation Partnership Project) jedna od prioritetnih smjernica za 5G bila ambiciozno smanjenje ukupna potrošnja energije mreže, unatoč povećanom prometu i širenju usluga zbog njegove upotrebe za „vertikale“ i općenitog povećanja potrošnje podataka od povećanog broja korisnika.

Prosječna raspodjelu prometa tijekom 24 sata

Nakon niza studija i eksperimentalnih projekata napravljene su tehnološka, prije svega hardverska i softverska rješenja koja dovode do znatno manje potrošnje energije u baznim i malim stanicama racionalnijim korištenjem. Neka od tih rješenja su postavljanje odašiljača u tzv. stanje mirovanja ili korištenja s smanjenom snagom, razlikovanje opterećenja po danu i u noćnim satima, korištenje tehnologije masivnog MIMO-a s usmjerenim djelovanjem prema potrebi korisnika a ne prema svim korisnicima što također smanjuje potrošnju energije… Kod 4G mreža sada, na primjer, 80% prometa ide preko 30% baznih stanica, a preostalih 70% baznih stanica ima samo 20% prometa i njihova je iskorištenost slaba, no one rade i troše energiju na jednak način. Nove, naprednije mrežne infrastrukture to uveliko mijenjaju, osiguravaju pokrivenost tamo gdje je ona potrebna i koliko je potrebna. Uz takvo multipleksiranje mrežne infrastrukture značajne uštede energije postižu se i poboljšanim vijekom trajanja baterija i pomoćne opreme.

Dobitak u energetskoj učinkovitosti kroz različite načine mirovanja

Podijeli:

 

 

Vezane objave