Hrvatski korisnici Interneta među najlošije su informirani o kibernetičkim prijetnjama

Prema najnovijem istraživanju Europola o stavovima Europljana prema kibernetičkim prijetnjama svijest o kibernetičkom kriminalu raste, 52% ispitanika izjavili su da su prilično dobro ili vrlo dobro informirani o kibernetičkim prijetnjama, u odnosu na 46% u 2017. godini. Međutim, Europljani postaju manje sigurni u svoju sposobnost zaštite Interneta: 59% korisnika Interneta smatra da se mogu dovoljno zaštititi od cyber kriminala, što je značajan pad jer je taj postotak u 2017. godini bio 71%.

Ispitanici brinu zbog zloupotrebe svojih osobnih podataka, prijevare, krađe podataka ili onesposobljavanja njihovog računala zbog kojih bi morali platiti otkupninu za pristup svojim podacima, kao i zbog krađe identiteta.

U posljednje tri godine više od trećine ispitanika je dobilo lažne e-poruke ili telefonske pozive u kojima se traže osobni podaci; 8% postalo ih je postalo žrtvom ucjene, a 11% je doživjelo neku vrstu napada svog računa na društvenim mrežama ili računa e-pošte.

Takva negativna iskustva korisnika Interneta utječe na njihovo izbjegavanje u internetskih usluga: na primjer, 10% ih je izrazito nesklono online kupnji.

U zaštiti od kibernetičkih napada na razini Europske unije usvojena je Općenito gledano, EU Direktiva o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (Directive on security of network and information systems (NIS Directive), EU Zakon o kibernetičkoj sigurnosti (EU Cybersecurity Act) te Europski nacrt za koordiniranu suradnju odgovor na velike incidente u kibernetičkoj sigurnosti (European Blueprint) i Preporuka o kibernetičkoj sigurnosti 5G mreža (Recommendation on cybersecurity of 5G networks).

Taj pravni okvir pomaže poticanju suradnje među državama članicama i zaštiti kritične infrastrukture, poduzeća i građana, kao i povećava sposobnost EU-a da se zaštiti od napada zlonamjernih sudionika na Internetu. Usto, Europska komisija svojim programima financiranja istraživanja i inovacija ulaže milijarde eura u istraživanje, infrastrukturu i razvoj kibernetičke sigurnosti.

Uz unaprjeđenje mjera protiv prijevara na Interneta i boljom pomoći žrtvama, EU pomaže u jačanju kapaciteta tijela za provedbu zakona za borbu protiv kibernetičke kriminale, a Europski centar za kibernetički kriminale pri Europolu podržava države članice pružanjem alata, stručnosti i koordinacije policijskih akcija.

Istraživanje Europola pokazuje znatno slabije znanje Hrvata o kibernetičkim prijetnjama od prosjeka EU

Podijeli:

 

Vezane objave