Hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, utemeljena na IP protokolu i njezina poveznica na globalnu mrežu Internet službeno je puštena u rad 17. studenoga 1992. godine u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu. Taj se dan i službeno računa kao dan kad je Internet zaživio u Hrvatskoj. Izgradnju mreže utemeljene na IP protokolu i uspostavu internetske veze Hrvatske sa svijetom odradio je tim Srca u sklopu projekta izgradnje nacionalne akademske mreže – Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet. 27. veljače 1993. godine registrirana je i aktivirana nacionalna vršna internetska domena .hr. U to vrijeme Srce sudjeluje u uspostavi prvih internetskih servisa u Hrvatskoj (mail, IRC, FTP, gopher, news…).

Sada kroz Srce putuje oko 14 PB internetskih podataka mjesečno i to kroz Croatian Internet eXchange (CIX), hrvatsko nacionalno središte za razmjenu internetskog prometa, kojim je krajnjim korisnicima u Hrvatskoj osiguran jeftiniji, brži i sigurniji Internet.

Otvorena edukacija

Prve tečajeve Srce je počelo održavati još 1972. godine. U Srcu su se obrazovali studenti, nastavnici, djelatnici iz sustava znanosti i obrazovanja, većinom sistemski inženjeri, a posljednjih godina i brojni drugi zainteresirani građani. Sada se u Srcu održavaju brojni tečajevi i radionice iz osnovnog korištenja računalnih tehnologija, ali i specijalistički tečajevi i obrazovni programi iz sistemskog inženjerstva, programiranja, statistike i slično. U Srcu djeluje i Centar za e-učenje kao središte za podršku ustanovama, nastavnicima i studentima pri uporabi tehnologija i alata e-učenja, a u akademskoj godini 2018./2019. otvoreno je 12.000 kolegija.
Srce kontinuirano promovira važnost otvorenog obrazovanja i otvorenog pristupa digitalnim znanstvenim informacijama, a u skladu s Politikom otvorenog pristupa Srca svi izrađeni priručnici i nastavni materijali za tečajeve u učionicama objavljeni su u otvorenom pristupu. Objavljeni obrazovni materijali preuzeti su tijekom 2018. godine 557.384 puta.

Tečajevi i druge obrazovne aktivnosti održavaju se u učionicama i online, a godišnje u njima sudjeluje oko 7 tisuća polaznika. Osim obrazovanja, Srce pruža i  mogućnost certificiranja stečenog znanja. Za svoje korisnike održava i događanja koja su kroz godine poprimala različite oblike i nazive, od međunarodnih konferencija šire IT tematike do jednodnevnih stručnih okupljanja.

Srce i visoko školstvo

Projektom StuDOM započetim 2007. godine do sada je Internet omogućen generacijama – tisućama studenata u svojim sobama u studentskim domovima. Mobilnost i siguran pristup bežičnoj mreži korisnicima iz sustava znanosti i obrazovanja, osim u obrazovnim ustanovama te studentskim domovima kao i na brojnim drugim lokacijama u hrvatskim gradovima te u svijetu, omogućava usluga eduroam od 2005. godine.

ISVU (Informacijski Sustav Visokih Učilišta) je projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Srca pokrenut sredinom 2000. godine u sklopu programa informatizacije visokih učilišta u Republici Hrvatskoj. Sada ISVU tisućama korisnika (nastavnicima, studentima i djelatnicima studentskih referada) omogućava obavljanje administrativnih poslova koji su popratni dio procesa studiranja.

Informacijski sustav studentskih prava (ISSP) služi za evidentiranje i praćenje prava studenata u skladu s važećim propisima i aktima Ministarstva znanosti i obrazovanja te visokih učilišta na kojima studenti studiraju. Najpoznatija usluga koja koristi ISSP je Sustav studentske prehrane. Studentska iskaznica je službeni identifikacijski dokument studenta, koriste je  različiti sustavi koji na licu mjesta provjeravaju studentski status. Praćenje životnog ciklusa studentske iskaznice vrši se kroz Informacijski sustav akademskih kartica (ISAK).

U početku za Sveučilište u Zagrebu, a kasnije i za širu primjenu, Srce je 2007. godine uspostavilo Sustav za e-učenje Merlin dostupan nastavnicima, studentima i ustanovama u sustavu visokog obrazovanja za potrebe nastave u virtualnom okruženju koja se izvodi prema službenom redu predavanja ustanove u tekućoj akademskoj godini.

Svim navedenim sustavima, kako onima za administraciju, tako uslugama i alatima za učenje, Internetu i drugim servisima, pripadnici akademske zajednice (studenti, nastavnici, zaposlenici) pristupaju jedinstvenim korisničkim računom iz sustava AAI@EduHr koji je Srce pokrenulo 2004. godine. Sustav AAI@EduHr obuhvaća više od 900.000 elektoničkih identiteta čiji vlasnici mogu koristiti više od 700 usluga u hrvatskom informacijskom prostoru te niz usluga iz drugih zemalja dostupnih kroz globalni sustav eduGAIN.

Digitalna arhiva

Prva mjerenja hrvatskog web prostora koja je Srce pokrenulo 2002. godine. 2004. godine su prerasla u sustavno arhiviranje hrvatskog weba u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu. Arhiv (HAW) sadrži 50 TB sadržaja koji je javno dostupan.

Objavljivanje hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa koji nude otvoreni pristup svojim radovima Srce nakladnicima omogućava na portalu Hrčak od 2006. godine. Portal je izrađen uz potporu tadašnjeg Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, realiziran je u Srcu, a osnovna ideja potekla je iz Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva. Sada nudi otvoreni pristup do više od 200.000 radova.

Projektom Dabar – Digitalni akademski arhivi i repozitoriji – Srce ustanovama i drugim dionicima iz sustava znanosti i visokog obrazovanja osigurava platformu za sustavnu brigu o svojoj digitalnoj imovini – različitim digitalnim sadržajima i objektima koji su nastali kao rezultat djelovanja institucije i njezinih zaposlenika. U javnosti najspominjaniji repozitorij ostvaren u sustavu Dabar je Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova ZIR Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

O sustavima znanstvenih informacija u Hrvatskoj Srce se brine još od osamdesetih godina prošlog stoljeća, primjerice izgradnjom sustava SIZIF. Sada Srce radi na izradi informacijskog sustava CroRIS (Sustav informacija o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti) i ISRHKO (Informacijski sustav Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira).

Srce održava još i niz drugih usluga koje pojedincima i ustanovama iz akademske zajednice omogućavaju korištenje računalnih resursa i tehnologija.

Superračunala

Još od prvih godina svog djelovanja Srce udomljuje velika i brza računala. Prvo takvo, tada najveće i najbrže računalo u ovom dijelu Europe, računalo UNIVAC 1110, počelo se koristiti 1974. godine. Zahvaljujući tim prvim računalnim resursima i stručnim djelatnicima Srce je već u počecima razvijalo i informacijske sustave (kao što je informacijski Sustav znanosti Hrvatske – SIZIF) i pružalo cjelovitu informatičku podršku brojnim velikim nacionalnim i internacionalnim događanjima od kojih izdvajamo Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine i Univerzijadu 1987. godine.

I sada su u Srcu smještena najjača računala u Hrvatskoj, poput klastera Isabella koji hrvatskim znanstvenicima omogućava računalne resurse potrebne za zahtjevna računanja. Niz usluga poput uspostave virtualnih računalnih resursa Srce je ostvarilo unutar svojih cloud usluga. Još više računalne snage i smještajnog kapaciteta Srce će za hrvatsku znanstvenu zajednicu omogućiti velikim projektom Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO) koji je realizaciji uz pomoć sredstava Europske unije.

Podijeli:

Vezane objave