Najveći udjel osoba koje kupuju/naručuju robu ili usluge putem interneta su u Danskoj i Nizozemskoj gdje se najmanje 84 % odraslih osoba koristilo e-trgovinom. U nekoliko regija u Švedskoj i sjevernoj polovini Njemačke vrlo velik udio odraslog stanovništva naručio je robu ili usluge putem interneta

Gotovo dvije trećine (65 %) odraslog stanovništva EU-a izvijestilo je da je u 2020. godini kupilo/naručilo robu ili usluge putem interneta. Eurostat je za svoje svrhe e-trgovinu definirao kao kupnja robe ili usluga putem elektroničkih transakcija, uključujući slanje narudžbi za robu ili usluge putem interneta (plaćanje i krajnja isporuka robe ili usluge mogu se obavljati na internetu ili izvan njega).

Sklonost upotrebi e-trgovine, kao i mnoge druge internetske aktivnosti, usko je povezana s dobi. Na primjer, broj osoba u dobi od 25 do 34 godine bio je 2,5 puta veći od vjerojatnosti da su se koristili internetom za kupnju/narudžbu robe ili usluga (83 %) u usporedbi s osobama u dobi od 65 do 74 godine (33 %). Međutim, taj se digitalni jaz među generacijama postupno zatvara.

U otprilike jednoj petini europskih regija (42 od 197 regija za koje su dostupni podaci), manje od polovine odraslog stanovništva 2020. godine naručilo je robu ili usluge putem interneta. Velika većina njih nalazila se u istočnim i južnim regijama EU-a. Posebno je mala sklonost upotrebi e-trgovine u Bugarskoj, Rumunjskoj i središnjim/južnim regijama Italije. To može odražavati, barem djelomično, relativno niske razine pristupa internetu/korištenja interneta i relativno velik broj osoba koje nemaju bankovni račun (čime je teže plaćati na internetu).

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

Regije s najvećim i najnižim udjelom ljudi koji na internetu traže robu ili usluge za osobne potrebe

U anketi Eurostata više od polovine (54 %) svih odraslih osoba u EU-u potvrdilo je da su tijekom prethodna tri mjeseca kupovali na internetu. Ukupno 11 % odraslih osoba posljednji put je kupilo na internetu otprilike 3 – 12 mjeseci prije ankete (što je 65 % ukupnog broja odraslih osoba koje su posljednji put kupile na internetu bilo kada tijekom 12 mjeseci prije ankete), a 5 % ih je posljednji put kupilo na internetu više od godinu dana ranije. Udio odraslih osoba koje su prijavile da nikad nisu kupovali na internetu iznosio je 19 %.

U 13 europskih regija najmanje tri četvrtine svih odraslih osoba izvijestilo je da su kupovali na internetu tijekom prethodna tri mjeseca; Te se regije nalaze isključivo u Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Švedskoj. Najviši udjeli zabilježeni su u Danskoj (79 %), Niedersachsen, Nordrhein-Westfalen, Oost-Nederland i West-Nederland (svih 78 %).

U 11 regija EU-a najuobičajeniji odgovor bio je da nikad nisu kupili na internetu. To je bio slučaj u svim regijama Bugarske i Rumunjske, Suda i Isolea (Italija), kao i u Kentrikiju Elladi (Grčka), Cipru i Regiãou Autónomi Da Madeira (Portugal).

U EU-u su 2020. godine postojale tri regije u kojima je najmanje 9 od svakih 10 odraslih osoba internetom naručivalo robu ili usluge za osobne potrebe. To su danske regije Hovedstaden (91 %) i Midtjylland (90 %) te nizozemska regija Utrecht (90 %). Velik udio odraslog stanovništva iskoristio je e-trgovinu u tri preostale danske regije i u još dvije nizozemske regije te u Prahi i Stockholmu – regijama glavnih gradova Češke i Švedske.

U 10 regija u EU manje od trećine odraslih osoba su tijekom prethodnih 12 mjeseci kupovali na internetu. Te se regije nalaze isključivo u Bugarskoj, južnoj Italiji ili Rumunjskoj. Severen tsentralen u Bugarskoj (25 %) imao je najniži udio u EU-u. Hrvatska ispod EU prosjeka korištenja online trgovine.

Podijeli:

 

 

Vezane objave