Dvanaesta konferencija Dan otvorenih integracija pod nazivom „Digitalizacija. Inovacija. Revolucija“ najviše je bila usmjerena Hrvatskoj i njezinim velikim projektima, njenim komparativnim prednostima i nedostacima te prioritetima u vremenu globalne 4. industrijske revolucije.

Otvarajući konferenciju koja je i ove godine okupila gotovo petsto sudionika, predsjednik Uprave KiNG ICT-a Plamenko Barišić konstatirao je da je tvrtka imala 630 milijuna kuna konsolidiranih prihoda u 2016. godini te da je zaposlila više od  stotine novih ljudi.

Barišić je upozorio na izrazito slabu poziciju Hrvatske u Europskoj uniji po ulaganjima u inovacije i istraživanje koje iznosi niskih 0,85 posto BDP-a. Povlačenje novca iz europskih fondova smatra jednim od prioriteta, no najveći problem vidi u nedovoljnom broju talentiranih stručnjaka. „Ne možemo ih spriječiti da odlaze, ali stvarajmo uvjete da se nakon nekoliko godina iskustava u inozemstvu zažele vratiti“, apelirao je predsjednik Uprave KING ICT-a navodeći kako Hrvatska morala uvoziti stručnjake.

Direktorica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku i Mađarsku Vedrana Kašić Jelušić hrvatske prednosti vidi u lokaciji, makroekonomskim trendovima i slobodnom pristupu tržištu EU, a nedostatke uočava u nedovoljno fleksibilnom tržištu rada, velikoj zaduženosti hrvatskog gospodarstva i ponajprije u slaboj inovativnosti te u  kvaliteti radne snage.

Prema studiji EBRD-a, jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj s više od 3,6 milijardi eura investicija u 195 projekta od 1994. godine, najveća prepreka ulaganjima u Hrvatsku su  administracija i pravni okvir; plitko tržište kapitala, niža produktivnost rada nego u zemljama EU 28. Produktivnost je veća samo u hrvatskoj IT industriji, financijama i poljoprivredi. U Izvještaju o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017. Hrvatska zauzima 74. mjesto od ukupno 138 sudionika ankete, a nepovoljan rang u kategoriji Inovacije najviše je uzrokovan manje razvijenom infrastrukturom za inovacije i nedostatkom suradnje industrije i obrazovnih institucija u istraživanju i razvoju.

Imovina hrvatskih državnih kompanija doseže oko 80 posto BDP-a, no unatoč visokoj vrijednosti imovine državnih poduzeća, prihodi državnih kompanija iznose samo 15 posto BDP-a, ispod razine usporedivih država.

Također, visok iznos nenaplativih zajmova i visoka zaduženost povećavaju premiju rizika te smanjuju broj kreditno sposobnih kompanija. 0ko 17.000 kompanija i dalje potpada pod kategoriju prezaduženih. Dug prezaduženih kompanija je visoko koncentriran – na 2,8% prezaduženih kompanija (otprilike njih 200) otpada 60% ukupnog duga.

Govoreći o Akcijskom planu provedbe Strategije razvoja javne uprave za razdoblje od 2017. do 2020. godine teškom čak 880 milijuna kuna, Mihovil Škarica, državni tajnik u Ministarstvu uprave ustvrdio je da digitalizacija ima svoj smisao kada su posložene sve kockice, sve organizacijske pretpostavke i procesi, svi ljudi i njihove kompetencije. Između ostaloga, najavio je projekt e-poslovanje u sklopu kojeg će se procesi i postupci s kojima se „suočavaju“ poduzetnici digitalizirati.

Direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić prezentirao je jedan od prvih velikih hrvatskih projekata koji je zadobio povjerenje Europske komisije, ukupno težak 225 milijuna eura. Kažu da je Dubrovnik raj, a kao što znamo, u raj je teško doći, rekao je  Tolić posvjedočivši ipak da u raj mnogi dolaze, jer je u 2016. godini Zračna luka Dubrovnik obarala rekorde – 294 milijuna kuna prihoda, 85 milijuna kuna dobiti, 2 milijuna putnika , suradnja sa 55 avioprijevoznika … Proširenje i modernizacija dubrovačkog aerodroma donijet će koristi svima na hrvatskom jugu, a u tom su projektu svoje mjesto našli mnogi hrvatski izvođači.

Još je jedan veliki projekt prezentiran na ovogodišnjoj DOI konferenciji – ulazak Hrvatske u Schengenski prostor, projekt u kojem je većina zadataka obavljena i u kojem je iskorišteno 116,7 milijuna eura , odnosno 97 posto sredstava,  što nas svrstava  na 5. mjesto među ostalim državama jugoistočne Europe po iskorištenosti Schengenskih instrumenta. Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Joško Dorić prezentirao je niz uspješno implementiranih zadataka i projekata pod zajedničkim nazivom Schengen, uključujući nadzor Zelene i Plave granice.

Josipa Majić ispričala je inspirativnu priču o studenticama koje su bez kapitala, infrastrukture i znanja o biznisu u samo nekoliko godina inovacijama, uvažavanjem potreba klijenata i učenjem,  stvorile tvrtku koja surađuje s najvećim korporacijama i organizacijama, ima cijeli portfelj patenata i sve čvršće gospodari  svojom tržišnom nišom – biometrijskim signalima. Sada su nekadašnje cure s medvjedićem, Teddy the Guardianom koji djeci mjeri temperaturu, ozbiljne poduzetnice povezane s odjelima istraživanja i razvoja u velikim tvrtkama i sjedištem u Londonu.

Na konferenciji Dan otvorenih integracija pozornost je tradicionalno plijenila demo soba u kojoj je  predstavljen niz rješenja, inovacija i sustava koji štite, nadziru, analiziraju i povezuju  različite procese, donoseći sigurnost i efikasnost u poslovanje, od aerodroma do upravljanja ljudskim potencijalima.

Na nizu radionica, sudionici DOI konferencije upoznali su se s pojedinim IT rješenjima i tehnologijama.

Podijeli: