U atriju Nacionalne i sveučilišne knjižnice održana je 12. veljače druga konferencija Hrvatske udruge poslodavaca Digitalna (R)evolucija na kojoj sudionici zatražili nacionalni konsenzus za digitalnu transformaciju Hrvatske kao temelj rasta gospodarstva, povećanja zaposlenosti i standarda građana.

Konferenciju su otvorili Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta i Boris Drilo, predsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP-ICT).

„Hrvatska preuzima predsjedanje EU 2020. Zašto tada ne bismo bili među državama s najvećim napretkom u digitalizaciji? To je moguće baš zbog eksponencijalne prirode digitalizacije i brzine promjena koja ona nosi sa sobom. Ne postoji niti jedna gospodarska i društvena poluga s takvim mogućnostima i trebamo je iskoristiti“, smatra predsjednik Udruge HUP-ICT Boris Drilo.

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja istaknula je kako ne bismo smjeli propustiti prilike koje digitalizacija pruža tvrtkama, ali i društvu u cjelini. „Mnoge industrije i tvrtke suočene su s izazovima kao što je pojava potpuno novih modela rada i konkurencije koja posluje na potpuno drugačijim osnovama. Te promjene se ne mogu zaustaviti, već ih treba prihvatiti i prilagoditi im se čim prije jer donose ogromne prilike za napredak“, rekla je Deranja, i dodala da je na to posebno važno poticati i pomagati malim i srednjim tvrtkama.

„Uz ono što tvrtke same čine i država sa svoje strane mora snažno podržavati digitalnu transformaciju stvarajući i u tom smislu pozitivno okruženje. Digitalizacija javne uprave i državne administracije može donijeti efikasniju i jeftiniju, a građanima prilagođeniju uslugu. Hrvatska ICT industrija već je puno puta dokazala da je po svome znanju i kreativnosti globalno konkurentna. No, treba joj omogućiti da iskoristi potencijale, a to je moguće samo ako se osiguraju konkurentni uvjeti poslovanja. Zato nas i ova tema digitalne revolucije opet dovodi do iste poruke – reforme su nužne! Umjesto da stojimo i gledamo druge kako trče prema boljoj budućnosti krajnji je čas da i sami uskočimo na taj vlak“, istaknula je predsjednica HUP-a.

„U sljedećim godinama velika većina usluga i proizvoda će biti izravno ili neizravno digitalno unaprijeđena. Svaki poduzetnik ili poduzeće će biti tehnološko poduzeće, barem u jednom svom dijelu. Pobjednici procesa bit će inovatori i oni koji nalaze nove odgovore kroz redefiniranje svojih temeljnih proizvoda, usluga, tržišta i pristupu tržištu. Da bismo, kao gospodarstvo u tom procesu održali korak s drugim zemljama nužno je postići nacionalni konsenzus o ulozi digitalizacije, izraditi strategiju i omogućiti povoljniji investicijski okvir za brži razvoj temeljne širokopojasne infrastrukture i 5G tehnologije. Trebamo definirati i potaknuti pokretače investicija u digitalne tehnologije u glavnim proizvodnim i uslužnim granama: prehrambenoj industriji, poljoprivredi, brodogradnji, energetici, kemijskoj industriji, prometu i turizmu. Prilika i vrijeme za djelovanje je sada“, istaknuo je predsjednik HUP-ICT-a Boris Drilo.

U okviru konferencije predstavljeni su i rezultati istraživanja o stanju digitalne ekonomije u Europi i Hrvatskoj, o čemu je govorila ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu Maruška Vizek.

Prema podacima Ekonomskog instituta, kad bi se ubrzala digitalizacija, do 2022. godine, BDP po glavi stanovnika Hrvatske bio bi veći za 11 posto, dok bi BDP na godišnjoj razini bio veći za 4,7 milijardi eura. Također, bilo bi ostvareno 200 milijuna eura novog izvoza što bi doprinijelo unaprjeđenju konkurentske pozicije Hrvatske. Prema tom scenariju, mogli bi govoriti i o stvaranju 120.000 novih radnih mjesta godišnje te 40.000 radnih mjesta godišnje za visokoobrazovane. No, ograničavajući faktori su nedostatak strateškog pristupa upravljanju digitalnim vještinama, kao i nedostatak strateškog pristupa implementaciji digitalnih aplikacija, dok kad je riječ o digitalnoj infrastrukturi prepreke predstavlja niska razina fiksne širokopojasne povezivosti, visoka cijena pristupa te ograničena povezivost. Što se tiče digitalnih aplikacija, prepreke predstavljaju niska razina njihovog korištenja među potrošačima, ograničena dostupnost javnih usluga i prekogranične barijere.

Posebni savjetnik potpredsjednice Vlade RH Martine Dalić Ivan Barać i državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić  iznijeli su smjernice za izradu državnog strateškog dokumenta za nastavak digitalizacije Hrvatske kojim se postavlja regulatorni okvir za poticanje inovacija i investicija u istraživanje i razvoj i jačanje digitalnih vještina te stvaraju pretpostavke za razvoj industrije 4.0 i 5G infrastrukture.