Prema studiji eGovernment Benchmark 2017 u prosjeku je 82 posto usluga državne administracije u članicama Europske unije dostupno online, a od toga je 54 posto usluga prilagođeno za mobilne uređaje. U online uslugama prednjače usluge države prema poslovnom sektoru u odnosu na usluge prema građanstvu. Studiju su napravili Capgemini, IDC, Sogeti i Politecnico di Milano za Odbor za komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologije (Communications Networks, Content & Technology) Europske komisije.

eGovernment Benchmark radi se od 2012. godine a obuhvata osam pokazatelja online javnih usluga. Metodologija je proširena i ažurirana 2016. godine pa su usporedbe s ranijim istraživanjima moguće tek djelomice.

Dostupnost online usluga javne administracije za stanovnike EU koji nisu iz države koja daje usluge zadnju je godinu neznatno poraslo pa se očekuje kako će provedba eIDAS direktive ubrzati dostupnost takvih usluga.

Online pokretanje poslovanja, registracija poduzeća najraširenija je online usluga, njena je dostupnost još 2016. godine bila u EU prosjeku 69 posto.

Dostupnost javnih usluga na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini preko EU28 +, prosjek (narančasta linija) (2016.,%)

Devet članica EU imaju dostupne sve javne usluge online

Kada su u pitanju online usluge prema građanstvu u posljednjoj je godini ostvaren dobar napredak tako da 9 članica EU imaju dostupne sve usluge online. Daljnji napredak očekuje se u dostupnosti mobilnih verzija tih usluga jer je njihova sadašnja dostupnost u EU samo 51 posto.

U Hrvatskoj je sada dostupna 21 online usluga državne administracije. Uskoro će biti aktivne još tri usluge: e-račun, e-potpis i e-pristojbe, no u skoro svim online javnim uslugama Hrvatska je pri dnu europske ljestvice. Studija eGovernment benchmark 2017 utvrđuje kako 5 država prednjače u online uslugama: Malta, Danska, Švedska, Estonija i Norveška.

U 2016. godini broj online javnih usluga porastao je za 12 posto te je smanjena razlika između najbolje i najgore zemlje u online uslugama s 52 posto u 2015. godini na 47 posto u 2016. godini. Pomak je ostvaren i u dotupnosti online javnih usluga za mobilne platforme na 54 posto.

Dostupnost javnih usluga za poslovni sektor po zemljama EU 28+ (2016., %)

Zamjetan je nedostatak transparentnosti online javnih usluga, kao što su kontrola osobnih podataka i  informiranje otrajanju procesa online usluga. Najveći napredak u tome ostvarile su Njemačka (+46 posto od 2012.), Finska (+35 posto od 2012.) i Island (+32 posto od 2012.). Prekogranična dostupnost online usluga dio je strategije Jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market) a u tome su najveći napredak ostvarile Švedska i Finska (obje države imaju sve online javne usluge dostupne i za stanovnike drugih članica EU). Latvija je takve usluge poboljšala za 60 posto, Poljska za 49 posto a Francuska za 45 posto.

Registracija tvrtke je najdostupnija online usluga, njena prosječna dostupnost u EU je 87 posto, što je napredak za 5 posto u odnosu na 2014. godinu. Problem je što je samo 51 posto te usluge prilagođeno mobilnim platformama.

Dostupnost online usluge traženja posla u prosjeku je 83 posto, online prijava na studij odnosno za školovanje u prosjeku je dostupna 84 posto, na mobilnim platformama 52 posto.

e-javne usluge bez nacionanih granica, interoperabilne i personalizirane

Talinska deklaracija, potpisana u listopadu 2017. godine u vrijeme estonskog predsjedanja Europskom unijim, nadovezuje se na prethodne inicijative institucija EU-a, Deklaraciju iz Malmöa 2009. godine, Akcijski plan za e-upravu 2016. – 2020. i Europski okvir za interoperabilnost

Online usluge u zemljama EU 28+ (usluge za poslovni sektor, obitelj, traženje posla, studiranje) i prosječni postatoak usluga (narančasta linija) (2016.,%)

Okvirna vizija Talinske deklaracije i dalje je težiti, na svim razinama javne uprave, sljedećem: otvorenosti, učinkovitosti i uključivosti, osiguravajući cjelovite javne usluge za sve građane i poslovne subjekte koje su bez nacionanih granica, interoperabilne, personalizirane i prilagođene korisnicima.
Kako bi se ostvarila ta vizija, u periodu 2018.- 2022. u državama članicama te institucijama EU-a, radit će se na ostvarenju sljedećih ciljeva:

1. Digitalno kao standard (Digital-by-default), uključivost i dostupnost – osigurati građanima i poslovnim subjektima mogućnost digitalne interakcije s javnom upravom, ako se na to odluče, sukladno Načelima usmjerenosti na korisnika pri oblikovanju i pružanju digitalnih javnih usluga, kako je to navedeno u Prilogu Talinskoj deklaraciji. Usluga mora biti dostupna na jednostavniji i brži način, svima pod jednakim uvjetima, u univerzalnom dizajnu mrežnih stranica i osiguranu vjerodostojnost.

Građane i poslovne subjekte treba poticati na korištenje digitalnih usluga promicanjem dostupnih digitalnih javnih usluga i osiguravanjem njihove bolje dostupnosti kroz mrežne stranice i mobilne aplikacije, promicanjem prednosti korištenja takvih usluga za korisnike, korištenjem  personaliziranih i proaktivnih usluga, mogućnošću elektroničkog pristupa mehanizmu pravne zaštite i pritužbi.
2. Samo jednom  – smanjenje administrativnog opterećenja izgradnjom digitalnih javnih usluga te dostavljanje istih podataka od strane građana i poslovnih subjekata javnim službama samo jednom, što će se postići suradnjom i razmjenom podataka među upravama na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kao i s drugim državama za prekogranične digitalne jave usluge.
3. Pouzdanost i sigurnost – raditi na sigurnosti digitalnih javnih usluga i ispravnoj identifikaciji korištenjem eIDAS okvira za kvalificirane elektroničke usluge povjerenja.
4. Otvorenost i transparentnost – zaštita osobnih podataka i privatnosti pri obradi osobnih podataka  te obaviještenost građana o uporabi i pohrani njihovih podataka kao i omogućavanje građanima i poslovnim subjektima upravljanje vlastitim osobnim podacima (npr. pristup, provjeru, podnošenje ispravaka) kojima raspolaže javna uprava, bar u temeljnim registrima i/ili sličnim bazama podataka, kada je to izvedivo.
5. Interoperabilnost kao standard – unapređivanje ponovne uporabe zajedničkih rješenja : elektroničkog identiteta (eID), e-potpisa, e-dostave, e-nabave i e-fakturiranja, šire korištenje rješenja otvorenog koda i/ili otvorene standarde pri izradi tehnoloških rješenja.
6. Mjere horizontalne politike osnaživanja – povećanje vještina digitalnog upravljanja među najvišim državnim i javnim službenicima i digitalnih vještina u javnoj upravi na
svim razinama, kao nužan preduvjet za uspjeh digitalne preobrazbe javne uprave, proširivanje i produbljivanje uporabe podatka  radi njihovog potpunog iskorištavanja pri odlučivanju, proširenje i razmjena dobre prakse radi ubrzanja sveukupne digitalne preobrazbe e-uprave do lokalne i regionalne vlasti, osiguravanje i usmjeravanje financijskih sredstava na prioritete koji osiguravaju bržu preobrazbu javne uprave.

Indeks digitalizacije EU 28 (2016., %)