Najnovija tehnologija, peta generacija mobilnih standarda ili 5G, nakon eksperimentalne primjene započela je svoje komercijalno korištenje na nekoliko odabranih lokacija u svijetu; u Europi je to Švicarska, telekom operater Swisscom na Ericssonovoj tehnologiji uspostavio je svoju 5G mrežu.

Premda na samom početku komercijalne primjene 5G tehnologija donosi značajan napredak u odnosu na 4G tehnologiju, prve 5G komercijalne mreže ostvaruju brzine do 600 Mb/s i, naravno, imaju potencijal znatno bržeg prijenosa podataka, do čak 1 terabajta. 4G mreže općenito rade na 28 Mb/s. 5G će svojim brzinama biti i zamjena za mnoge fiksne mreže temeljene na optičkim nitima. Prednost je i to što 5G bazne stanice mogu obrađivati i do milijun veza odjedanput, nasuprot 4G baznim stanicama, koje su ograničene na 4.000 veza u isto vrijeme. Takva prednost dolazit će do izražaja, primjerice, na velikim skupovima, poput koncerata, sportskih događanja, pa do mogućnosti realiziranja Interneta stvari.

Dodatna prednost je to što je 5G dizajniran tako da ima latenciju od samo jedne milisekunde, u usporedbi s 50 milisekundi ili više u 4G tehnologiji. Skraćivanje čekanja omogućuje, primjerice, preciznije kontroliranje bespilotnih letjelica, pa čak i obavljanje telesurgije pomoću mobilne veze. Među ostalim prednostima, očekuje se i kako će baterije za 5G uređaje imati 10 puta veći kapacitet od onih za uređaje namijenjene 4G mrežama.

Osim značajnih prednosti novih 5G mreža, jasno je kako će razvoj komunikacija i Interneta stvari dovesti do potrebe daljnjeg unapređenja komunikacijskih mogućnosti, odnosno do naprednije tehnologije, koja se uvjetno može nazvati 6G. U čemu će biti taj napredak, pitanje je o kojem su već svoja razmišljanja iznijeli Razvan-Andrei Stoica i Giuseppe Abreu s Jacobs Universityja Bremen u Njemačkoj. Pokušavajući analizirati ograničenja 5G tehnologije, ta dvojica stručnjaka smatraju kako se ona mogu prevladati primjenom umjetne inteligencije u mreži, odnosno da će primjena umjetne inteligencije omogućiti potpuno novu generaciju komunikacijske tehnologije.

Primjerice, kod Interneta stvari u 5G mrežama problem može nastati prilikom koordinacije autonomnih vozila koja prometuju u najvećim gradovima. U New Yorku sada prometuje 2,7 milijuna vozila svaki dan. Pri autonomnoj vožnji od sigurnosnog je značenja da vozilo ima potpune informacije o svom položaju, objektima u okolici, informacije o drugim vozilima, pješacima, biciklistima; radi sigurnije i učinkovitije vožnje potrebni su mu i podaci o gustoći prometa u ulicama u gradu kroz koje će prometovati kako bi optimizirao vožnju i skratio vrijeme putovanja... Interakcije u Internetu stvari zahtijevat će masovnu obradu podataka. Količina podataka u mrežama značajno će rasti pa će trebati iznaći rješenja za njihovu dostupnost, ali i kolaborativnu obradu u stvarnom vremenu. Razvan-Andrei Stoica i Giuseppe Abreu ističu kako je jasno da će umjetna inteligencija imati važnu ulogu u izgradnji novih naprednijih komunikacijskih mreža. Priroda takvih komunikacija morat će biti bežična. (G. K.)

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.