Na temelju neovisnog izvješća koje je u ožujku ove godine objavila europska skupina na visokoj razini za lažne vijesti i dezinformiranje na internetu te šireg raspona savjetovanja održanih tijekom posljednjih šest mjeseci, Europska komisija definira dezinformacije kao provjerljivo lažne ili zavaravajuće informacije koje se stvaraju, iznose i šire radi ekonomske koristi ili namjernog obmanjivanja javnosti te koje mogu prouzročiti javnu štetu.

U posljednjem ispitivanju Eurobarometra 83 posto ispitanika izjavilo je da lažne vijesti ugrožavaju demokraciju. Posebno ih je zabrinjavalo dezinformiranje s namjerom utjecanja na izbore i imigrantske politike. U ispitivanju je naglasak bio i na važnosti kvalitetnih medija: ispitanici tradicionalne medije doživljavaju kao najvjerodostojnije izvore vijesti (radio 70 posto, TV 66 posto, tisak 63 posto). Najnevjerodostojniji su izvor informacija internetski izvori i web-mjesta za videohosting, kojima vjeruje 26 posto odnosno 27 posto ljudi.

Zajednički istraživački centar Europske komisije objavio je studiju o lažnim vijestima i dezinformiranju. U njoj se ističe da dvije trećine čitatelja vijestima na internetu radije pristupa putem algoritamskih platformi, kao što su pretraživači i servisi za prikupljanje vijesti, te web mjesta društvenih medija. Prema istoj studiji, operatori platformi koji s pomoću podataka povezuju čitatelje, članke i oglase sada imaju veću tržišnu snagu i izvore prihoda od novinskih izdavača.

Na te probleme i trendove Europska komisija je reagirala prijedlogom niza mjera za borbu protiv dezinformiranja na internetu. Te mjere uključuju:

  • kodeks prakse za borbu protiv dezinformiranja: kao prvi korak, internetske platforme trebale bi do srpnja izraditi i poštovati zajednički kodeks prakse kako bi se:

– osigurala transparentnost u pogledu sponzoriranog sadržaja, posebno oglašavanja političkog karaktera, ograničile opcije usmjeravanja takvog oglašavanja i smanjili prihodi promicatelja dezinformacija

– bolje objasnilo funkcioniranje algoritama i omogućavanje provjere trećih osoba

– korisnicima olakšalo otkrivanje različitih izvora vijesti s drukčijim stajalištem i pristup njima

–  mjere za prepoznavanje i zatvaranje lažnih računa i rješavanje problema automatiziranih botova

– provjeravateljima činjenica, istraživačima i javnim tijelima omogućilo da stalno prate internetske dezinformacije.

posljednje istraživanje Eurobarometra pokazuje kako je u Hrvatskoj povjerenje u informacije na internetu među najnižim u EU
  • stvaranje neovisne europske mreže provjeravatelja činjenicakoja će utvrditi zajedničke radne metode, razmjenjivati najbolju praksu i raditi na ostvarivanju što veće zastupljenosti činjeničnih ispravaka u EU-u; odabirat će se iz redova članstva Međunarodne mreže provjeravatelja činjenica, koja primjenjuje strogi Kodeks načela Međunarodne mreže provjeravatelja činjenica.
  • sigurnu europsku internetsku platformu o dezinformiranjus pomoću koje će se mreži provjeravatelja činjenica i relevantnim akademskim znanstvenicima osigurati prekogranično prikupljanje i analiza podataka te pristup podacima iz cijelog EU-a.
  • poboljšanje medijske pismenosti:viša razina medijske pismenosti europskim će građanima omogućiti da prepoznaju internetske dezinformacije i kritički pristupaju internetskom sadržaju. Europska komisija će u tu svrhu poticati provjeravatelje činjenica i organizacije civilnog društva da škole i nastavnike opskrbe obrazovnim materijalom i organiziraju Europski tjedan medijske pismenosti.
  • pružanje podrške državama članicama u osiguravanju otpornosti izborana sve složenije cyber prijetnje, uključujući dezinformiranje na internetu i cyber
  • promicanje dobrovoljnih sustava internetske identifikacije radi boljeg praćenja i identificiranja davatelja informacija i povećanja povjerenja i pouzdanosti u interakcijama na internetu te informacija i izvora informacija.
  • promicanje kvalitete i raznolikosti informacija:Euroopska komisija poziva države članice da pojačaju svoju potporu kvalitetnom novinarstvu kako bi osigurale pluralističko, raznoliko i održivo medijsko okruženje. Europska komisija će u 2018. objaviti poziv na podnošenje prijedloga za proizvodnju i širenje kvalitetnog informativnog sadržaja na temu EU-a putem informativnih medija temeljenih na podacima
  • koordiniranu stratešku komunikacijsku politiku, koju su sastavile službe Europske komisije i kojom se objedinjuju postojeće i buduće inicijative EU-a i država članica za borbu protiv dezinformiranja na internetu te utvrđuju aktivnosti informiranja radi suprotstavljanja lažnom diskursu o Europi i suzbijanja dezinformiranja u EU-u i šire.

Europska komisija će uskoro sazvati forum s više dionika kako bi stvorila okvir za učinkovitu suradnju među relevantnim dionicima, uključujući internetske platforme, oglašivačku industriju i velike oglašivače, te osigurala angažiranost u pogledu koordinacije i intenziviranja borbe protiv dezinformiranja. Prvi rezultat foruma trebao bi biti kodeks prakse za borbu protiv dezinformiranja za cijeli EU, koji će se objaviti u srpnju 2018., kako bi do listopada 2018. mogao proizvesti mjerljiv učinak.

Europska komisija će izvijestiti o napretku do prosinca 2018. U tom će se izvješću razmotriti potreba za daljnjim djelovanjem kako bi se omogućilo stalno praćenje i ocjenjivanje opisanih mjera.