Rekordan broj predsjednika uprava optimističan je u vezi gospodarskog okruženja diljem svijeta, barem kratkoročno. To je jedan od ključnih nalaza PwC-ovog 21. istraživanja koje je objavljeno na Godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu. PwC je za svoje istraživanje proveo 1.293 intervjua s predsjednicima uprava u 85 zemalja između kolovoza i studenog 2017. godine. Uzorak je ponderiran nacionalnim BDP-om kako bi se osiguralo da stajališta predsjednika uprava budu pravedno predstavljena u svim važnijim zemljama. 40% tvrtki s čijim predsjednicima uprava su rađeni intervjui imalo je prihode od 1 milijarde američkih dolara ili više: 35% tvrtki imalo je prihode između 100 milijuna i 1 milijarde dolara; 20% tvrtki imalo je prihode do 100 milijuna dolara; 56% tvrtki bilo je u privatnom vlasništvu.

57% lidera iz poslovnog svijeta kaže da vjeruju da će se svjetski gospodarski rast poboljšati u sljedećih 12 mjeseci. To je gotovo dvostruko više od prošlogodišnje razine (29%) i najveće povećanje otkad je PwC počeo ispitivati svjetski rast 2012. godine.

Optimizam u svjetski rast više se nego udvostručio u SAD-u (59%) nakon razdoblja nesigurnosti oko izbora (2017.: 24%). U Brazilu se također uvelike povećao udio predsjednika uprava koji su optimistični da će se svjetski rast poboljšati (+38% na 80%). Pa čak i u manje optimističnim zemljama kao što su Japan (2018.: 38% nasuprot 2017.: 11%) i Velika Britanija (2018.: 36% nasuprot 2017.: 17%), optimizam u svjetski rast više se nego udvostručio od prošle godine.

Uvjerenost u kratkoročni rast prihoda u porastu

Optimizam u gospodarstvo potiče i uvjerenost predsjednika uprava u očekivanja za njihove tvrtke, čak i kad povećanje nije tako veliko. 42% posto predsjednika uprava kaže da su vrlo uvjereni u izglede za rast vlastitih tvrtki u sljedećih 12 mjeseci, što je rast s prošlogodišnjih 38%.

Promatrajući rezultate po zemljama, stanje je raznoliko. Očekivanja predsjednika uprava narasla su na nekoliko ključnih tržišta, uključujući Australiju (povećanje za 4% na 46%) i Kinu (za 4% na 40%), gdje je narastao udio predsjednika uprava koji navode da su vrlo uvjereni u izglede za rast vlastitih tvrtki u sljedećih 12 mjeseci.

U SAD-u, uvjerenost predsjednika uprava se vratila. Nakon izborne groznice prošle godine, rana usredotočenost nove administracije na regulativu i poreznu reformu potakla je značajan porast uvjerenosti u izglede za poslovni rast u narednoj godini – s 39% u 2017. na 52% u 2018. godini. A Sjeverna Amerika jedina je regija gdje je većina predsjednika uprava vrlo uvjerena u vlastite izglede tijekom sljedećih 12 mjeseci.

U Velikoj Britaniji, gdje su pregovori oko Brexita tek nedavno došli do značajnog pomaka, pad kratkoročne uvjerenosti poslovnih lidera ne iznenađuje (2018.: 34% nasuprot 2017.: 41%).

Tri sektora koja su najuvjerenija u vlastite 12-mjesečne izglede ove godine su tehnološki sektor (48% vrlo uvjereni), poslovne usluge (46%) te farmaceutika i bioznanosti (46%) – gdje svi premašuju globalnu razinu vrlo uvjerenih od 42%.

Strategije za rast ostaju uglavnom nepromijenjene u odnosu na prošlogodišnje istraživanje – predsjednici uprava oslanjat će se na organski rast (79%), smanjenje troškova (62%), strateške saveze (49%) te spajanja i stjecanja (42%). Došlo je do malog povećanja interesa za partnerstva s poduzetnicima i startupovima (33% nasuprot 28% prošle godine).

Amerikanci najoptimističniji

Uvjerenost predsjednika uprava na tržištu SAD-a proteže se i u prekomorske zemlje, pa ga predsjednici uprava koji nemaju sjedište u SAD-u još jednom proglašavaju glavnim tržištem za rast u sljedećih 12 mjeseci. Ove godine, SAD pojačava svoje vodstvo ispred Kine (46% SAD nasuprot 33% Kina, s povećanjem vodstva SAD-a ispred Kine za 2% u usporedbi s 2017. godinom).

Njemačka (20%) ostaje na trećem mjestu, a slijede je Velika Britanija (15%) na četvrtom mjestu, dok je Indija istisnula Japan kao peto najatraktivnije tržište u 2018. godini.

Zabrinutost zbog nedostatka digitalnih vještina

Uvjerenost u kratkoročni rast prihoda potiče porast broja radnih mjesta, pa 54% predsjednika uprava planira povećati broj zaposlenika u 2018. godini (2017.: 52%). Samo 18% predsjednika uprava očekuje smanjenje broja svojih zaposlenika.

Zdravstvo (71%), tehnologija (70%), poslovne usluge (67%) komunikacije (60%) i turizam (59%) su sektori s najvećom potražnjom za novim zaposlenicima.

Konkretno što se tiče digitalnih vještina, više od četvrtine (28%) predsjednika uprava izražava iznimnu zabrinutost za njihovu dostupnost u državi u kojoj su im sjedišta, što se povećava na 49% iznimno zabrinutih u Južnoj Africi, 51% u Kini i 59% u Brazilu.

Ukupno gledajući, 22% predsjednika uprava iznimno je zabrinuto za dostupnost ključnih digitalnih vještina kod radne snage, 27% u vlastitoj industriji i 23% na razini vodstva.

Ulaganja u moderna radna okruženja, programe za učenje i razvoj i partnerstva s drugim dobavljačima glavne su strategije za privlačenje i razvoj digitalnih talenata koji su im potrebni.

Učinak tehnologije na zapošljavanje i vještine

Iako je nedavno istraživanje PwC-a pokazalo da su radnici vrlo optimistični da im tehnologija poboljšava izglede za rad, predsjednici prava priznaju da im pomaganje zaposlenicima u prekvalifikaciji i povećanje transparentnosti o načinu na koji automatizacija i umjetna inteligencija mogu utjecati na radna mjesta postaje sve važnije pitanje.

Dvije trećine predsjednika uprava vjeruje da imaju odgovornost prekvalificirati zaposlenike čije uloge zamjenjuje tehnologija, uglavnom u sektorima inženjerstva i građevine (73%), tehnologije (71%) i komunikacija (77%). 61% predsjednika uprava izgrađuje povjerenje sa svojim zaposlenicima stvaranjem transparentnosti, barem u određenoj mjeri, o načinu na koji automatizacija i umjetna inteligencija utječu na njihove zaposlenike.

Digitalni i automatizacijski prijelaz naročito je oštar u sektoru financijskih usluga. Gotovo četvrtina (24%) predsjednika uprava u bankarstvu i tržištima kapitala te osiguranju planira smanjenje radne snage, pa će 28% radnih mjesta u bankarstvu i tržištima kapitala vjerojatno nestati, uvelike zbog tehnologije i automatizacije.

Strah od terorizma, klimatskih promjena i cyber kriminala

Unatoč optimizmu u svjetsko gospodarstvo, raste zabrinutost zbog niza mnogo širih poslovnih, društvenih i gospodarskih prijetnji. Predsjednici uprava su iznimno zabrinuti zbog geopolitičke nesigurnosti (40%), kibernetičkih prijetnji (40%), terorizma (41%), dostupnosti ključnih vještina (38%) i populizma (35%). Te prijetnje nadmašuju poznate brige oko izgleda za poslovni rast kao što su volatilnost tečaja valuta (29%) i promjene ponašanja potrošača (26%).

Promjenu dobro prikazuje činjenica da se iznimna zbrinutost zbog terorizma udvostručila (2018.: 41% nasuprot 2017.: 20%) i terorizam ulazi u 10 najvećih prijetnji rastu. Prijetnja prekomjerne regulacije ostaje glavna briga za predsjednike uprava (42% iznimno zabrinutih), a više od trećine (36%) i dalje ih je zabrinuto zbog sve većeg poreznog opterećenja.

Dostupnost ključnih vještina glavna je briga predsjednika uprava u Kini (2018.: 64% iznimno zabrinutih nasuprot 2017.: 52%). U SAD-u (63%) i Velikoj Britaniji (39%), kibernetika je postala glavna prijetnja za predsjednike uprava svrgnuvši pretjeranu regulaciju. A u Njemačkoj, kibernetika je skočila s petog mjesta prijetnji u 2017. godini na treće mjesto (28%) ove godine.

Godinu dana nakon što je više od 190 nacija potpisalo Pariški sporazum, prema kojem se zemlje obvezuju na dobrovoljno djelovanje u vezi s klimatskim promjenama i ulaganje u smanjenje emisija ugljikovog dioksida, zabrinutost predsjednika uprava zbog prijetnje klimatskih promjena i štete za okoliš izgledima za rast sad se udvostručila na 31% predsjednika uprava (2017.: 15%).

Ekstremne vremenske nepogode i povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma značajno su povećale profil poslovnih djelovanja vezanih za rizik od klimatskih promjena, regulaciju i otpornost. U Kini, više od polovine (54%) poslovnih lidera iznimno je zabrinuto zbog klimatskih promjena i štete za okoliš kao prijetnje poslovnom rastu, što je jednako razini njihove zabrinutosti zbog geopolitičke nesigurnosti i protekcionizma.

Klimatske promjene i šteta za okoliš navodi se kao jedna od pet najvećih prijetnji za tvrtke u regiji Azija-Pacifik i zapadnoj Europi te kao jedna od pet najvećih prijetnji za izglede za rast tvrtki u sektorima energetike i komunalnih usluga, inženjerstva i građevinarstva, prometa i logistike.

Hoće li od gospodarskog rasta koristi imati mnogi ili nekolicina

Odražavajući temu ovogodišnjeg Svjetskog gospodarskog foruma, predsjednici uprava potvrđuju da živimo u fragmentiranom svijetu. Podijeljeni su oko toga hoće li od budućeg gospodarskog rasta koristi imati mnogi ili nekolicina. Smatraju da se svijet kreće prema novim, višeaspektnim mjerilima za mjerenje budućeg prosperiteta.

Proučavajući ključne izazove povjerenju u tvrtkama, predsjednici uprava priznaju da je ostvarivanje rezultata u kraćim vremenskim razdobljima (60%) glavni izazov. Međutim, nakon toga, dolazi značajna promjena pa većina navodi veći pritisak da se pojedinačni lideri pozovu na odgovornost (59%), uključujući i za loše postupanje. Više od trećine ih navodi veći pritisak zaposlenika i klijenata za javno zauzimanje političkih i društvenih stajališta (38%).

U sektorima bankarstva i tržišta kapitala (65%), zdravstva (65%) i tehnologije (59%), profil odgovornosti vodstva bio je viši od prosjeka. Isto tako, viša su bila očekivanja u SAD-u (70%), Brazilu (67%) i Velikoj Britaniji (63%). Važne rasprave o različitosti, imigraciji, socijalnom uključivanju i jednakosti plaća podigle su očekivanja zaposlenika da se vodstvo uključi u politička i društvena pitanja, naročito u SAD-u (51%), Kini (41%) i Velikoj Britaniji (38%).

Na pitanje je li globalizacija pomogla u zatvaranju jaza između bogatih i siromašnih, gotovo 40% predsjednika uprava odgovorilo je ni najmanje. 30% reklo je da globalizacija nije pomogla izbjeći klimatske promjene i oskudnost resursa. Više od jednog od četiri predsjednika uprava kaže da globalizacija nije ni najmanje pomogla u poboljšanju integriteta i učinkovitosti svjetskih poreznih sustava.