Na ovogodišnjoj konferenciji 3T – Tourism, Travel and Tech, moderator panela o budućnosti turizma u Hrvatskoj bit će Marko Mišulić, osnivač i vlasnik Rentlija, aplikacije koja je poboljšala poslovanje tisućama malih iznajmljivača na Jadranu. S Markom smo porazgovarali o tehnologiji i turizmu, temama o kojima će govoriti na konferenciji 3T, ali i o izazovima s kojima se susreće kao mali poduzetnik u Hrvatskoj.

Piše: Mia Mitrović

Otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, u Splitu održan Ultra festival, Dubrovnik postao King’s Landing, a Anthony Bourdain izjavio “Croatia is the next big thing”, turističke destinacije, a i neki gradovi koji to do sada nisu bili, bilježe gotovo nevjerojatan rast gostiju iz cijeloga svijeta. Dosadašnje ljubitelje Jadrana – sredovječne Nijemce, ferragosto Talijane i konzervoljubne Čehe – pregazile su horde oduševljenih Azijata, razmaženih Amerikanaca, kirenskome hedonizmu sklonih Brita i Australaca, odnosno čitava vojska backpackera, moreplovaca s kruzera, ali i bjelosvjetske jahtaške elite. Nažalost, obilje turista iz čitavog svijeta ne prati obilje ponude sadržaja i raznolikog smještaja koji bi mogao zadovoljiti takvu heterogenu skupinu najrazličitijih posjetitelja.

Stoga je podnaslov ovogodišnje konferencije 3T – Tourism, Travel and Tech s razlogom “Mediteran kakav nikad nije bio”, a glavna tema joj je kako najbolje iskoristiti prednosti tehnologije u turističkim djelatnostima, marketinške potencijale u dolasku do ciljane skupine gostiju te uvesti globalne novitete u zasad još uvijek prilično učmalu hrvatsku turističku ponudu.

Izbor Marka Mišulića za moderatora panela o budućnosti smještaja zbog svega navedenoga, bio je prirodan. Taj 31-godišnji matematičar i ekonomist iz Zadra prije nekoliko je godina dao otkaz na dobro plaćenom poslu u jednoj korporaciji kako bi se posvetio razvoju Rentlija, aplikacije koja maksimalno pojednostavljuje i automatizira upravljanje apartmanima na Jadranu. Rentlio je promijenio život tisućama malih iznajmljivača u Hrvatskoj, a sada posluje u desetak zemalja svijeta. Za Mrežu, Marko Mišulić govori o izazovima s kojima se susretao na svojem trnovitom putu do uspjeha, poduzetničkoj klimi u Hrvatskoj te najavljuje o čemu će sve govoriti 31. ožujka na konferenciji 3T.

Možete li se ukratko predstaviti?

Prije pokretanja Rentlija gotovo osam godina bio sam zaposlen u financijskoj industriji. Nakon završene prirodoslovno-matematičke gimnazije u Zadru, kao i većina ljudi iz moje generacije, otišao sam na studij u Zagreb. Odabir je pao na Ekonomski fakultet jer me jako zanimala primjena matematike u financijama, posebno na tržištima kapitala. Na drugoj godini fakulteta samostalno sam izradio jednu malu aplikaciju koja je značajno ubrzavala i automatizirala proces analize financijskih izvještaja domaćih kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi. Zahvaljujući toj aplikaciji, na drugoj godini fakulteta, dobio sam svoj prvi posao na kojem sam ostao gotovo osam godina. Zasićenje korporativnim životom i ispraznim sastancima, razilaženje u vizijama s upravom poduzeća, snažni događaji u privatnom životu i sve jača želja za pokretanjem nečeg svog te povratkom u rodni grad rezultirali su time da sam u travnju 2014. godine dao otkaz i pokrenuo Rentlio.

Revolucionarna tehnologija za male iznajmljivače

Što je to Rentlio?

Rentlio je vodeća domaća aplikacija za upravljanje apartmanima, sobama, malim hotelima i hostelima. Od sinkronizacije kalendara pomoćufunkcionalnostichannel manager, automatiziranog izdavanja i fiskalizacije računa, statistika, profiliranja gostiju, do foto-prijave na eVisitor pomoću integriranog skenera dokumenata u sklopu aplikacijeRentlio temeljene na iOS-u i Androidu.

Kakve je tehnološke inovacije donio Rentlio?

Rentlio je segmentu privatnih iznajmljivača, malih hotela i hostela omogućio tehnologiju koja je do sada bila dostupna samo velikim hotelskim kućama, globalnim lancima i sličnima. Tako, uz pomoć tehnologije Rentlio, omogućuje svojim korisnicima da standardiziraju svoju uslugu, kroz automatizaciju svakodnevnih poslovnih procesa, da je podignu na višu razinu i oslobode vrijeme za proaktivni pristup prodaji svojih kapaciteta i usluga.

Koje je probleme malih iznajmljivača riješio sustav Rentlio?

Rentlio centralizira i automatizira upravljanje rezervacijama, cijenama, kanalima prodaje i gostima na intuitivan i korisniku lako razumljiv te veoma jednostavan način. Tipični korisnici Rentlija su napredni apartmanski objekti, hosteli i mali hoteli koji imaju do 50 smještajnih jedinica. Rentlio je korisnicima eliminirao rizik overbookinga i kroz automatizaciju svakodnevnih radnji uštedio ogromnu količinu vremena koja se prije Rentlija trošila na ručnu obradu podataka.

U više od deset zemalja

Planirate li proboj na svjetsko tržište?

Rentlio već sada ima korisnike u preko deset zemalja u svijetu, što nam daje za pravo vjerovati kako imamo globalno konkurentan proizvod. S druge strane, svjesni smo da se pravi iskorak na inozemno tržište ne događa preko noći te kako mora biti pomno isplaniran i pripremljen. On zahtijeva značajne resurse i izvrsno poznavanje prilika na globalnom tržištu. Nismo htjeli preskakati neke korake u tržišnom pozicioniranju našeg proizvoda, stoga nam je domaće tržište, logično, u ovoj prvoj fazi bilo prioritet, nakon kojeg prirodno dolazi i izlazak prema van.

Kako biste ocijenili prve godine funkcioniranja Rentlija?

Rentlio će u petom mjesecu napuniti svoje tri godine postojanja. Za mene osobno, te tri godine vođenja vlastite tvrtke naučile su me o poslu i sebi samome mnogo više nego sve prethodno radno iskustvo koje sam stekao. Zbog togaih ocjenjujem iznimno uspješnima i nezamjenjivima. Rentlio kao proizvod polako ulazi u svoju zrelu fazu. Sama činjenica da smo, kao samofinancirani projekt, uspjeli preživjeti prve tri godine postojanja i doći do razine samoodrživosti, uz stabilne i zdrave stope rasta,vrlo je obećavajuća i motivirajuća.

Koji su bili najveći highlightsi, a što najveći izazovi?

Mislim da je najveći izazov zadržavanje fokusa cijelog tima na ciljeve koje smo sami sebi postavili. Kroz taj famozni, i prečesto nerealni IT startupski svijet promovira se brzinski, prekonoćni uspjeh, što stvara veliki pritisak i ogromnu distrakciju u svakodnevnom radu. Ostati fokusiran i čvrsto na zemlji te ne podlijegati euforiji koja vas okružuje, stoga je, najveći izazov. Premamojem mišljenju,najveći je highlight to što danas imamo korisnike koji su toliko zadovoljni proizvodom da su spremni stati pred kameru i reći kako je Rentlio nešto bez čega ne mogu zamisliti svoje poslovanje.

Ograničenost resursa je prednost

 Rentlijem ste postigli ono o čemu svaki mali poduzetnik sanja – da se dobar glas o vašoj aplikaciji širi usmenom predajom i da ljudi međusobno preporučuju Rentlio. Kako ste to postigli?

Isključivo fokusom na kvalitetu proizvoda i jasnom vizijom njegova razvoja. Kad je Rentlio pokrenut, primarni cilj bio je, kao i sada, od svakog novog korisnika kreirati ambasadora aplikacije koji će ju rado preporučiti nekom drugom potencijalnom korisniku. Ograničenost resursa prilikom samostalnog pokretanja takvog tipa projekata zapravo može biti ujedno i vaša najveća prednost,jer jedini način da se adekvatno promovirate među bazom svojih potencijalnih korisnika jest to da svakoga od njih oduševite. A to ćete napraviti jedino tako da problem koji korisnik ima riješite na način koji premašuje njegova očekivanja.

Je li za uspjeh Rentlija isključivo zaslužna kvaliteta vašeg proizvoda, ili ste uložili i u PR i marketing? Kakav?

Da, isključivo je zaslužna kvaliteta proizvoda. Mislim da nema tog marketinga ili PR-a koji može natjerati korisnika da vaš proizvod preporuči nekom drugom akonjime nije zadovoljan.

Je li vas iznenadio poziv da govorite na konferenciji 3T?

S obzirom na to da se ovime što radimo idealno uklapamo u tematiku koju obrađuje sama konferencija, poziv me nije iznenadio. S druge strane, meni i svim ostalim sudionicima konferencije, dana je odgovornost da porukama i zaključcima s konferencije promoviramo primjenu tehnologije u grani gospodarstva o kojoj, doslovno, kao zemlja ovisimo.

Na što ćete posebno staviti naglasak u vašem izlaganju na konferenciji?

Glavni naglasak na panelu koji moderiram bit će na primjeni i korištenju tehnologije u svrhu povećanja konkurentnosti dvaju različitih podsegmenata turizma – privatnom, obiteljskom smještaju i onom drugom – hotelskom. Zanimljivo je promatrati kako je, u globalnim okvirima, tehnologija promijenila trendove u turizmu i kako se, danas, tom tehnologijom nastoje eliminirati nedostaci prethodno spomenutih segmenata. U tom smislu, kroz razgovor s panelistima, nastojat ćemo pokazati kako danas domaćini u privatnom smještaju koriste tehnologiju da bi podigli kvalitetu svoje usluge i standardizacijom ih približili hotelima te na drugoj strani koliko i kako hoteli koriste tehnologiju u “borbi” s popularizacijom privatnog smještaja, sharing ekonomijom i servisima poput Airbnba.

“Krevetizacija” obale

Pružaju li nove turističke meke poput Zadra i Splita kvalitetnu uslugu gostima?

Mislim da općenito sve naše destinacije pate od manjka ponude u nesezonskim mjesecima. Čak i tijekom same špice sezone, ta izvanpansionska ponuda glavna je boljka našeg turizma. I vjerujem da iz toga proizlaze sve ostale slabosti. “Krevetizacija” obale ne može biti dovoljna za dugoročnu održivost turizma. I to je nešto na čemu najviše treba poraditi.

Koji je, prema vašem mišljenju, najveći problem turizma u Hrvatskoj?

Neću reći ništa novo ako kažem da je najveći problem domaćeg turizma njegova sezonalnost. To je svima jasno, i tu se nema što posebno dodati. Ono što mi se čini kao dodatni problem jest to što naše destinacije nisu jasno definirale segment turista kojem se žele nuditi, nisu se brendirale. Zbog toga se događa da u jednoj destinaciji imate potpuno različite, često i nespojive, skupine gostiju, što rezultira time da je ponuda neprilagođena i nedostatna. Htjeli mi to priznati ili ne, činjenica je da se nama turizam još uvijek u velikoj mjeri događa sam od sebe te kako nam je velikim dijelom uspješnost turističke sezone vezana uz vremensku prognozu. Dok se mi bavimo pisanjem strategija koje se nikad ne provode, globalni se trendovi mijenjaju velikom brzinom.

Kako biste riješili problem neadekvatno plaćenih i kao roblje tretiranih sezonaca?

I problem sezonaca proizlazi iz problema sezonalnosti našeg turizma. Da nismo izrazito sezonalna turistička zemlja, onda ne bismo ni imali sezonce, već bi ti ljudi bili zaposleni tijekom cijele godine. Dok god sezona traje toliko kratko kao kod nas, dotle će postojati preveliki jaz između očekivanja poslodavaca i zaposlenika u tom segmentu.

Hrvatska tek otkriva poduzetništvo

Dali ste otkaz na dobro plaćenom poslu kako biste razvili Rentlio, iako vam je bila zajamčena budućnost visoko u korporativnoj hijerarhiji. Žalite li zbog odluke?

Ne, dapače. Siguran sam da mi je to najbolja poslovna odluka koju sam do sada donio i kako će se dugoročno višestruko i na različite načine isplatiti. Poduzetništvo je neusporedivo teže, stresnije, izazovnije. Posebno u našoj zemlji, koja poduzetništvo tek otkriva. S druge strane, poduzetništvo pruža posebnu slobodu, potiče kreativnost, uklanja barijere. Zbog toga uistinu uživam u svakom trenutku poduzetničkog života i bez imalo zadrške mogu reći kako niti jedne sekunde nisam požalio zbog svoje odluke.

Koliko je preuzimanje rizika i kako sami kažete, “poslovna ludost”, važna za uspješno poslovanje?

Bez preuzimanja rizika nema ni konačnog uspjeha. Rizik je nemoguće u potpunosti eliminirati pa stoga od njega ne treba bježati. Mislim da je ključ posvetiti se njegovoj kontroli i analizi. Poslovna ludost je važna da zapali tu iskru u čovjeku koja mu daje snagu da se odvaži na neki poslovni korak, ali tu ludost treba, kao i rizik, držati pod kontrolom i koristiti u onim trenutcima kad je potrebno napraviti iskorak.

Radne navike iz temelja se mijenjaju

Mislite li da će u budućnosti male tvrtke s malim timovima stručnjaka uzeti primat nad korporacijama? Zašto?

Mali, stručni, dinamični timovi rasadnici su inovacija i promjena. Njihova sposobnost brze prilagodbe zahtjevima okoline u kojoj djeluju njihova je najveća prednost. Tome snažno pridonosi iznimno brz razvoj i dostupnost tehnologije. Zato mislim da nije niti potrebno “navijati” ili analizirati tko će preuzeti primat. Korporacije sa svojim prednostima, poglavito u smislu dostupnosti resursa kojima raspolažu, također utječu na promjene u našem okruženju, a i na ove, prethodno spomenute, male timove. Činjenica je da se radne navike ljudi mijenjaju, kako se preispituju neke duboko ustaljene radne prakse i da to za sobom nosi promjene. Dok god zbog tih promjena svijet postaje bolje mjesto za život, trebamo ih podržavati i sudjelovati u njihovom provođenju.

Mijenjanje nepovoljne poduzetničke klime najčešća je floskula u predizbornim obećanjima naših političara. Koliko je aktualna vlast učinila kad je to u pitanju?

Mislim da su promjene kojima se nastoji mijenjati ta poduzetnička klima izrazito spore i minimalne. Niti jedna vlast, kad je to u pitanju, dosad nije učinila značajniji iskorak. Činjenica je da su nas mnoge usporedive zemlje iz Europske unije značajno pretekle u utrci privlačenja i zadržavanja poduzetničkih projekata.

Startupovi ne postoje

U posljednje vrijeme, često se govori o startupovima. Jesu li startupski projekti baš toliko svemogući i jamče li uspjeh svima?

Pisao sam o tome nedavno. Startup je postao toliko mainstream izraz da ga se koristi svugdje i za svašta. A ja i danas ne znam pravu definiciju startupa. I mislim da startupi uopće ne postoje. Postoje samo uspješna i neuspješna poduzeća, dobri ili loši biznis modeli – i to je to. Globalnim startup hypeom koji je stigao i do nas glorificira se brzi, prekonoćni uspjeh, neodržive valuacije. Stvara se nevjerojatan pritisak na ljude koji pokreću svoje poduzetničke ideje kako u vrlo kratko vrijeme moraju pokoriti tržište, osvojiti sve, imati milijarde korisnika, i isto toliko dolara recurring revenuea (mjesečno!) te na kraju promijeniti svijet. U suprotnom nisu uspjeli. A uspjeh je vrlo relativan pojam i mjerljiv je na tisuću različitih načina. Pored toga, svim globalno uspješnim startupima trebalo je mnogo više od jedne noći da dođu tamo gdje su sada – Facebook je osnovan 2004., Airbnb 2008., Slack i Uber 2009.

Mladi ste, obrazovani i uspješni. Zašto ste još uvijek u Hrvatskoj?

Zato što je ovo zemlja u kojoj sam se rodio i koju volim, u kojoj se osjećam ugodno i u kojoj želim živjeti. Zato što želim našim primjerom pokazati da je moguće uspjeti i iz Hrvatske, ako se realno definiraju mjerila uspjeha i ako se ne dopusti kolektivnom negativizmu da ubije stvaralački motiv.

Jeste li pomišljali na selidbu u inozemstvo, u neku zemlju plodniju za razvijanje poslovanja?

Za sada ne. Uvijek se može otići, i za odlazak nikad nije kasno. No mislim da nije poanta da se predamo bez “borbe” i samo odemo tamo gdje je lakše, jednostavnije i brže. Siguran sam da bi nam bilo mnogo lakše u nekoj razvijenijoj zemlji raditi ovo što radimo tu. No upravo zbog činjenice da je ovdje teže, i konačni uspjeh bit će slađi.

Što mislite, obrazuju li se djeca u hrvatskim školama kvalitetno na području matematike, tehnologije i upravljanja financijama?

Mislim da je obrazovanje definitivno najslabija karika našeg društva te kako iz toga proizlaze svi ostali problemi koje kao društvo imamo. O tome koliko je loša pozicija našeg školstva dovoljno govori podatak o plasmanu naših sveučilišta na globalnim ljestvicama. Kod nas je informatika i dalje izborni predmet, a i kad se podučava, onda se podučava prema programu koji je bio aktualan prije 20 godina. Uspjesi naših učenika i studenata nisu plod sustavnog i kvalitetnog obrazovnog sustava, već su rezultat iznimnog talenta, volje i rada fenomenalnih pojedinaca koji su se uspjeli otrgnuti tom neučinkovitom sustavu.

Je li vaš uspjeh rezultat niza sretnih okolnosti ili se talentom i radom u Hrvatskoj ipak može uspješno poslovati?

Mi smo još uvijek na početku svoje priče i ne bih rekao da je ona nevjerojatna ili posebno spektakularna. Ono što je najljepše u našoj priči jest činjenica da smo mnoge mlade ljude svojim primjerom motivirali da naprave određenu promjenu, da se odluče na prvi korak i pokrenu neke svoje poduzetničke ideje. Ohrabrili smo ih. Naravno da se predanim radom i ustrajnošću može uspjeti i u Hrvatskoj. Na tisuće je takvih primjera i priča koje su uspješnije od naše u ovom trenutku. A sreća – ako ju ne izazovete, neće vam se ni nakloniti.

Što mislite, zašto su u medijima popularnije negativne priče od ovakvih pozitivnih i konstruktivnih?

Jednostavno zato što se negativa bolje prodaje i zbog toga što se ljudi s njom lakše poistovjećuju. Lakše je za svoju pasivnost okriviti okruženje i poistovjetiti se s onima koji su se predali, nego odabrati teži put i svojim djelovanjem mijenjati to okruženje.

Postoji li formula za uspjeh?

Vjerujem da postoji te kako se kod uspješnih ljudi mogu uočiti slični uzorci ponašanja i pristupa prema radu,što rezultira uspjehom. Vjerujem da su optimizam, iskrenost i predanost neizostavni element svake uspješne priče.

Tko su vam uzori na poslovnom, a tko na privatnom planu?

Mislim da ne postoje poslovni i privatni život, postoji samo život. Nemoguće je poslovno odvojiti od privatnog, i obrnuto. O pristupu prema radu, fokusu i neiscrpnoj volji za napretkom, od malena sam se divio Draženu Petroviću. O ljubavi prema životu najviše sam naučio od svoje majke koja je, uslijed teške bolesti, preminula 2009. godine. Taj događaj ujedno je bio i najveća prekretnica u mojem životu, iskustvo koje je rezultiralo time da preispitam sve spoznaje do tog trenutka.

Stara poslovica kaže “vrijeme je novac”. Imate li uopće slobodnog vremena uz toliko poslovnih obaveza?

Naravno, imam slobodnog vremena. Provodim ga u druženju s obitelji i prijateljima te u odlascima na more, koje me istinski smiruje i puni energijom.

Što biste poručili mladima koji žele uspjeti u Hrvatskoj?

Ne bojte se. Može se!


Mediteran kakav nikad nije bio

Sviđa li vam se slogan “Mediteran kakav nikad nije bio”?

Slogan konferencije izvrsno je pogođen jer mislim da je globalno turizam, kao grana gospodarstva, zahvaljujućitehnologiji, doživio najviše promjena u posljednjih 20 godina. I te promjene zahvaćaju nas. Prošlo je vrijeme “Zimmer freia”, prošlo je vrijeme dodatnog naplaćivanja klime gostu i tople vode u tušu. Navike gostiju rapidno se mijenjaju, gosti očekuju lokalno iskustvo, doživljaj, priču. Tehnologija je ta koja će ponuđače turističkih usluga činiti konkurentnima.

Da ponovimo pitanje iz najave konferencije 3T– može li privatni smještaj utjecati na hotele kao što Uber utječe na industriju prijevoza? Gdje je tehnologija u svemu tome?

Mislim da je privatni smještaj, isključivo zahvaljujući tehnologiji i posebno na globalnoj razini, već napravio hotelima ono što je Uber taksistima – uzdrmao ih je i potaknuo na promjenu, na to da preispitaju način na koji rade i djeluju. To je i ono najbolje što s tehnologijom dolazi – promjena navika i ustaljenih poslovnih procesa, od koje najveće koristi u konačnici imaju krajnji korisnici usluge.