Svakako je najveća posebnost ovogodišnjih WinDaysa odluka organizatora da se održe u Šibeniku. To je prvi put da WinDaysi napuštaju Kvarner i Istru, i prvi put da su smješteni u Dalmaciji. Nevjerojatno je da se to događa tek u devetnaestom izdanju, a nakon toga neće biti čudo ako doživimo da ove godine i hrvatska nogometna reprezentacija nastupi u Splitu, na Poljudu. Na svojoj novoj lokaciji, konferencija WinDays19 tradicionalno se bavila najnovijim tehnološkim trendovima, novim iskustvima i osobito umjetnom inteligencijom.

Uz digitalnu transformaciju, tema umjetne inteligencije ove je godine bila najdominantnija i prožela se kroz cijelu konferenciju. Umjetna inteligencija ima izniman potencijal na transformaciju poslovanja organizacija, ali, uz poslovne benefite, ogromna je vrijednost primjene umjetne inteligencije i na stvaranje društvenog dobra. Zanimljivo je da su se sudionici panela u sklopu Technology Keynotea, na kojem su sudjelovali Igor Pavleković, Tomislav Tipurić, Damir Dobrić i Alen Delić, dotaknuli pitanja koliko je uopće naziv umjetna inteligencija ispravan za tehnologiju, i zaključili su da će se vremenom morati promijeniti.

U Business dijelu konferencije, kroz 5 različitih smjerova, obuhvaćeno je 6 različitih industrija – financijske institucije, proizvodnja, maloprodaja, javni sektor i obrazovanje, te zdravstvo kroz konferenciju Hospital Days. Unutar svake industrije konferencija je obrađivala poslovne izazove unutar pojedine industrije te načine kako odgovoriti na te izazove primjenom inovativnih tehnologija.

Vječna digitalna transformacija

Digitalna transformacija obuhvaća svaku organizaciju, bez obzira na industriju u kojoj se nalazi, te pokriva četiri važna segmenta: zaposlenike (kulturu), korisnike, operacije i poslovne modele.

U drugom danu, prvi put Business i Technology konferencije spojene su u zajednički smjer Digital for innovation – jer tehnološki trendovi mijenjaju poslovanje i poslovne modele, a tehnologija ulazi u sve pore poslovanja i postaje jedan od glavnih pokretača konkurentnosti poslovanja. Treći i četvrti dan u sklopu konferencije WinDays19 Technology održano je ukupno 88 predavanja.

Philippe Rogge, predsjednik Microsofta za regiju Središnje i Istočne Europe, na otvaranju Središnje svečanosti rekao je kako 83% poslovnih lidera u regiji Središnje i Istočne Europe vidi digitalnu transformaciju kao priliku za rast. Prema istraživanju analitičke kuće McKinsey, digitalna ekonomija do 2025. godine hrvatskom BDP-u može pridonijeti s 8,3 milijardi eura, što najbolje pokazuje potencijal kojim tehnologija utječe na gospodarstvo. Prema posljednjem izvješću WEF-a za budućnost radnih mjesta, 54 posto svih zaposlenika zahtijevat će prekvalifikaciju, navodi Rogge.

U Hrvatskoj imamo sve preduvjete za uspješnu digitalnu transformaciju – imamo stručne ljude, dostupne tehnologije, kao i definirane strategije poput e-Hrvatska 2020. Idemo u dobrom smjeru. Međutim, trebamo dodatno djelovati na ubrzanje provedbe strategija te na doseg tehnologije.

Umjetna inteligencija najveća je komercijalna prilika za današnju ekonomiju, rekla je Tatjana Skoko, direktorica Microsofta Hrvatska te navela zaključke recentnih istraživanja analitičkih kuća PWC, Economist Intelligence Unit i Ignite, prema kojima će, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, do 2030. godine biti ostvaren rast u globalnoj stopi BDP-a do 14%, a potencijalni doprinos globalnoj ekonomiji zahvaljujući umjetnoj inteligenciji do 2030. godine iznosit će 15,7 trilijuna američkih dolara. Čak 90% izvršnih direktora diljem svijeta očekuje da će implementacija umjetne inteligencije u poslovanje pozitivno utjecati na rast njihova poslovanja. Konferencija WinDays19 Business paralelno se održala u pet smjerova, koji su se bavili sa šest ključnih industrija: financijskim institucijama, proizvodnjom, maloprodajom, javnim sektorom i obrazovanjem te zdravstvom.

U edukacijskom smjeru, vrlo zanimljivo predavanje održala je Helena Valečić, profesorica biologije u OŠ Lovre pl. Matačića iz Zagreba, a ujedno i članica Mentorskog tima za provedbu eksperimentalnog programa Škola za život, o kojem je govorila u predavanju o digitalnom sazrijevanju škola i školskog sustava. Valečić je predstavila istraživanje Future of Jobs Report, koje je proveo Svjetski ekonomski forum, a koje kaže kako se u samo pet godina značajno promijenio popis 10 najpotrebnijih vještina – prema tom istraživanju, sve više se vrednuju vještine kritičkog mišljenja, kreativnost te prosuđivanja i donošenja odluka. Valečić naglašava važnost tehnologije u edukaciji te napominje kako se promjene odvijaju sve brže, zbog čega reforme treba provoditi kontinuirano i bez prestanka.

Marina Wolpoti iz Microsofta održala je prezentaciju o školskoj generaciji 2020. i njihovim perspektivama. Predstavila je i razred 2030. godine, u kojem će budući đaci i studenti željeti sami upravljati učenjem. Za njihov napredak i budućnost učenja kao iznimno važne ističe društvene i emocionalne vještine. Ističe kako se edukatori slažu kako je emocionalno blagostanje vrlo važno za akademski uspjeh: 67% škola u Aziji potiče razvoj emocionalne pismenosti u učionici, a 66% edukatora u Sjevernoj Americi uvodi principe emocionalne pismenosti u učionicu. Wolpoti zaključuje kako i ovdje tehnologija igra odlučujuću ulogu.

Jedno od predavanja održao je i poduzetnik Hrvoje Bujas, koji je kao e-poduzetnik retail iskustvo stekao kroz dobro poznate projekte poput platforme Crno jaje, čiji godišnji prihod seže i do 45 milijuna kuna, Gohome.hr tražilicu nekretnina, koja obuhvaća 7 zemalja, a trenutačno radi i na startup projektima Osiguraj.me i Me.mum.

Usporedivši Searsov prvi katalog na svijetu, i prvu e-commerce web-stranicu Amazona, istaknuo je da su sljedeći koraci unutar takozvanog Future commercea personaliziranost, dostupnost i povezanost, uz vođenost mobile i VR/AR tehnologijom. e-Commerce je u stalnom porastu, a m-Commerce raste čak i do 3 puta brže, tvrdi Bujas. Kupci žele brže, jednostavnije i dostupnije, a na nama je cilj im dati što traže i upoznati ih i prije nego što donesu odluku o kupnji. Bujas je zaključio predavanje mišlju da nas “očekuje rat između etatizma i individualizma, a da je bojište e-Commerce”.

Središnja svečanost

Tatjana Skoko, direktorica Microsofta Hrvatska, na Središnjoj svečanosti održala je demonstraciju, uz manje tehničke probleme, uporabe umjetne inteligencije u tvrtki Atlantic grupa. Za primjer je uzela QnA Maker, uz pomoć kojeg je Skoko u nekoliko minuta kreirala chatbot koji je nekoliko trenutaka kasnije spremno preporučio proizvode Atlantic Grupe iz sektora hrane prema preferencijama korisnika. Skoko je demonstrirala kako primjenom strojnog učenja jednostavno nadograđuje chatbot i njegovu bazu znanja.

U drugom dijelu središnje svečanosti održan je okrugli stol na kojem su sudjelovali Haydn Shaughnessy, ugledni ekonomist, konzultant i autor, Anke den Ouden, direktorica Microsofta za regiju Multi-Country Srednje i Istočne Europe, Tomislav Car, direktor tvrtke Infinum, Luka Abrus, direktor tvrtke Five, i Samir Baručija, direktor istraživanja i razvoja kompanije Signify. Okrugli stol moderirao je Tomislav Tipurić, CTO tvrtke Nephos.

Haydn Shaughnessy u razgovoru o umjetnoj inteligenciji zaključio je kako je jedan od najvažnijih zadataka umjetne inteligencije zamijeniti ljudske intervencije u inovacijama, kako bismo se sami mogli više usredotočiti na rekonstrukciju društvenih elemenata rada.

Moderator je zamolio Anke den Ouden da podijeli nekoliko primjera gdje je Microsoft, zajedno s partnerima, uspješno utjecao na inovacije poslovnih modela svojih klijenata, Ouden je odgovorila: “U Hrvatskoj imamo brojne primjere inovacija i promjena poslovnog modela. Proveli smo prvu implementaciju kolaboracijskog okruženja u PBZ-u prije četiri godine – otad su velike banke u Hrvatskoj slijedile taj smjer, a isto se dogodilo s osiguranjem, proizvodnjom, prijevozom itd. Naša cloud platforma bila je temelj za razvoj prilagođenih rješenja koja su mijenjala različite odjele i poslovne procese – sva ta rješenja razvijali smo s partnerima, tvrtkama Infinum, SPAN, Agrivi, i brojnim drugima. Podravka je jedan od primjera tvrtke u Hrvatskoj koja je u potpunosti prihvatila, ne samo oblak, već i jasnu potrebu za promjenom poslovnog modela”.

Kako Središnja svečanost tradicionalno spaja konferencije Business i Technology, na kraju okruglog stola, moderator Tomislav Tipurić kratko je zaključio: “U svakoj vašoj poslovnoj aktivnosti, pogledajte drugu stranu”, čime je sudionicima obje konferencije poručio da su biznis i tehnologija usko povezani te kako u uspješnom poslovanju današnjice biznis treba tehnologiju, a tehnologija biznis.

Ove godine poslovni dani bili su dosta zanimljivi, zahvaljujući predavačima poput Ilije Brajkovića i Luke Abrusa (dobio možda i najveći aplauz), koji su govorili o svojim konkretnim poslovnim iskustvima, i tako publici približili utjecaj digitalizacije na poslovne rezultate i organizaciju rada.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.