Početkom svibnja objavljeno je da Facebook tajno razvija svoj digitalni novac. Prvo kao glasina, a zatim iz sve pouzdanijih i pouzdanijih izvora, dok nije postalo praktički i službeno. Unatoč tome, mnoge stvari nisu još sasvim jasne. Projekt se zove Libra, i na njemu se radi, kako se saznaje, već skoro godinu dana. U vrijeme objave informacije intenzivirali su se pregovori s informacijskim i financijskim divovima (Microsoft, Visa, Mastercard, First Data), s kojima Facebook planira skupiti fond u visini milijardu dolara. To da se projekt razvija na tehnologiji blockchain posebno nije ni naglašavano, kao da se to podrazumijeva. Prema svemu sudeći, upravo ta je vijest utjecala na skokoviti rast vrijednosti vodećih kriptovaluta, bitcoina i etha. Također se spekulira o tome da će Facebook razviti “stablecoin” (?), čiji koncept ustvari podrazumijeva to da se njime moderiraju skokovite promjene cijena, ključna monetarna boljka kriptovaluta; zatim je objavljeno i to da će to ustvari biti sustav plaćanja, kako je ideja smanjiti naknade za korištenje platnih kartica. Uz ostalo, Facebookova će kriptovaluta biti vezana za sustav oglašavanja – korisnici će gledanjem (ili otvaranjem?) oglasa moći zarađivati Facebookov novac, slično bodovima za lojalnost, no valutom bi se trebali moći služiti i izvan Facebookova sustava – trebala bi, dakle, biti konvertibilna. Također, nije suvišno spomenuti da je informacija prema kojoj i Tesla razvija svoj digitalni novac privukla osjetno manje pozornosti, a nisu je registrirala ni tržišta kriptovaluta primjetnim pomacima. Iz razumljivih razloga. Naime, Tesla naprosto nema mrežu od skoro 2,5 milijardi korisnika (među kojima su i mrtvi, stotine milijuna, dakle upravo u redu veličina korisnika “tradicionalnih” kriptovaluta).

Upućeni u pitanja novca lako će zapaziti da su prethodne informacije ipak ponešto konfuzne. Nije nemoguće da Facebook razvija sve, i kriptovalutu, i sustav platnog prometa, i loyalty sustav, i konvertibilni privatni novac. No, isto je tako moguće da razvija samo nešto od toga. Ne bi mu, uostalom, bilo prvi put.

Kao što je poznato, Facebook je svojedobno lansirao, a zatim ugasio – Facebook Credits. Riječ je bila o valuti (može se napisati i “valuta”, a izbor ovisi o teorijskom opredjeljenju – smatra li se svako sredstvo plaćanja novcem) u fiksnoj vrijednosti od jedne desetine dolara, koju su korisnici Facebooka mogli zaraditi, no mogli su njome (isključivo) kupovati igre i druge aplikacije dostupne na toj mreži. Zašto ju je Facebook ukinuo? Naravno, zato što mu više nije trebala. Facebook Credits razvijani su kao – recimo to tako – interni novac, interna valuta, kojoj je prava svrha bila vezati korisnike za mrežu što čvršće, e da bi na njoj provodili više vremena, što je pogodovalo oglašivačima – primarnom izvoru Facebookove zarade. Svrha tog novca, dakle, nije bila – novčana (ili “novčana”). Kad se, dakle, uz najnoviju vijest da Facebook razvija kriptovalutu/svoju valutu, pojavi kako će to biti i sustav kojim će se skupljati bodovi za lojalnost, onda to dosta podsjeća na prethodni eksperiment.

Facebook nije napustio Facebook Credits instantno. Bilo je ulazaka u savezništvo s PayPalom, slično (?) kao sada s Mastercardom ili Visom. U konačnici se to može pretvoriti u sustav platnog prometa, no to nije razvijanje vlastite kriptovalute, kao što ni Fina nije Hrvatska narodna banka. Ustvari, dodajući na svoju mrežu sustav platnog prometa, dakle mogućnost plaćanja kupljenih roba i usluga, Facebook bi se, barem virtualno, upustio u utrku s kineskim mrežama koje to već imaju. Virtualno, zato što im se tržišta ne preklapaju, a i to su mreže, premda komunikacijske (WeChat), ipak drugačije prirode nego Facebook.

No, tu dolazimo do teme zašto je vijest o tome da Facebook razvija vlastitu kriptovalutu toliko odjeknula, svakako više nego vijest o Teslinim sličnim nakanama. Prije svega zbog toga što je riječ o mreži i zbog broja korisnika. Već početkom ovog desetljeća među autoritetima se raspravljalo “mogu li gigantske nedržavne organizacije jednog dana lansirati stvarnu valutu da konkuriraju dolaru, jenu, euru…” (Besplatno, str. 154)

Cjelovita rasprava o vječnoj žudnji za razvitkom “privatnog”“ novca ne može stati u ovaj članak. No može se ukratko spekulirati kako bi se, barem donekle, razjasnilo što bi to bilo. Za početak, to, dakle, ne bi trebala biti valuta koja bi bila neki pseudodolar, ili nešto slično, jer to onda ne bi bio Facebookov novac. Morala bi slobodno fluktuirati, a Facebook bi osiguravao njezinu stabilnost (prema čemu, stopi inflacije, drugim valutama?) Slijedom te logike, Facebook bi bio – centralna banka. Također, postavlja se pitanje bi li korisnici Facebookova novca bili pseudoanonimni, kao što su to korisnici vodećih kriptovaluta. Ne čini se tako. Facebook već ima itekakvih problema sa zaštitom privatnosti svojih korisnika.

Drugo, a povezano s prvim, pitanje je bi li Facebook onima koji imaju visoke svote štednje slao oglase kojima im nudi ulaganje u vrijednosne papire ili investicijske fondove. No ako neko od tih ulaganja propadne, tko bi snosio odgovornost? Kao što se zna, centralne banke, osobito toliko moćne koliko bi moćan mogao biti Facebook, preuzimaju ulogu kreditora u krajnjoj nuždi (lender of last resort).

Preteška pitanja. Uopće ne pretpostavljam da je vijest o tome da Facebook razvija vlastitu kriptovalutu – patka. Jedino, još uvijek se gega kao patka, izgleda kao patka.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.