Što ima novo u Verso Altima Grupi? Čime se zanimljivim bavite ovih dana?

Čime se bavimo ovih dana? Radimo isto ono zbog čega smo se osnovali prije sedamnaest godina – mi smo sistem integrator koji dizajnira, gradi, održava i unaprjeđuje kompleksna komunikacijsko-informatička rješenja za velike korisnike, najviše za telekome. Uz to, stalno smišljamo nove načine kako bismo mogli biti korisni. “Uvijek budi koristan”, stari je savjet iz poslovne literature. Dao ga je slavni Peter Drucker (primjerice, knjiga “Efikasan direktor”) jednom od svojih učenika, Jimu Colinsu (primjerice, knjiga “Od dobre do velike tvrtke”) kad je on krenuo u samostalnu karijeru.

Preciznije rečeno, kad pokušavate otkriti svoje mjesto u općem poretku stvari – bilo kao pojedinac ili kao tvrtka – morate razmišljati kome i kako s time što radite i znate, možete biti korisni. Uvijek smo se držali te formule pa tako i danas, u doba digitalne transformacije, Industrije 4.0, Interneta stvari, pametnih gradova, sela i polja – sami sebe stalno pitamo kako i kome možemo biti korisni – u čemu možemo biti sistem integrator specijalist svjetske klase. U tome se u velikoj mjeri oslanjamo i na naše ključne tehnološke partnere, kao što su Cisco, SAP, Metaswitch, Actility i druge te njihovo razumijevanje potreba globalnog tržišta kombiniramo s našim znanjima o lokalnim tržištima na kojima djelujemo.

Kad gledamo tehnologije, gdje vam je fokus danas? Bavite li se, i koliko, pametnim gradovima, transformacijom, Internetom stvari?

Kao i sve ostale uspješne tvrtke, i mi smo se tijekom vremena prilagođavali promjenama – kako u poslovnom okružju, tako i na razini samih tehnologija. Usko smo vezani uz telekome pa smo se mijenjali dinamikom kako su se oni mijenjali – onako kako su oni prihvaćali nove poslovne modele i nove telekomunikacijske tehnologije, tako smo se i mi transformirali. Tvrtka Mrežne tehnologije Verso u početku se bavila upravo time što joj ime kaže – sistem integracijom mrežnih rješenja. Iako se telekomi mrežama koriste kao glavnim alatom kojim ostvaruju svoje prihode, a ne kao infrastrukturom za bavljenje nekim drugim poslom, Internet ih je natjerao da se bave nekim novim stvarima, a dobili su i jaku konkurenciju tvrtki koje se uopće nisu bavile telekomunikacijama.

Vrijeme transformacije

Na globalnoj razini, telekomima su danas konkurenti tvrtke kao što su Amazon i Google, a na našoj lokalnoj razini konkurenti su im, među ostalima, neke energetske tvrtke, pošta pa i mnoge druge tvrtke koje su bile pružatelji usluga u nekom drugom, a ne u telekomunikacijskom smislu.

Primjerice, jedna velika regionalna energetska tvrtka već je toliko ušla u internetske poslove da pomoću njih generira više od milijardu eura godišnjeg prometa od poslova koji nemaju veze s naftom, njenim glavnim poslom. Oni su u to ušli tako što su sami za sebe razvijali slične sustave – imaju velik IT odjel, imaju dovoljan broj voditelja projekata i drugih resursa unutar kuće, imaju zalihe gotovine i mogu raditi velike ugovore. Drugim riječima rečeno, današnja transformacijska vremena označena su, ne samo novim tehnologijama, nego i novim igračima, novim ulogama starih igrača, novim načinima zadovoljavanja poslovnih potreba, koji se sastoje od spoja tehnologija i poslovnih koncepata.

Tvrtke koje se nekoć nisu smatrale ICT tvrtkama u užem smislu tog termina, postaju značajni faktor na uslužnom ICT tržištu, uz promoviranje različitih javno-privatnih partnerstava. I u toj novoj podjela karata mi tražimo svoje optimalno mjesto, sukladno svojim jedinstvenim iskustvima i sposobnostima.

Što bi bila uloga sistem integratora u tom novom svijetu IoT-a?

Ako radite s najnovijim tehnologijama, radite, najčešće, na nekom mladom i nezasićenom tržištu. To ima svojih prednosti. Mana je to što u toj fazi razvoja još nema cjelovitih rješenja koje biste mogli kupiti i implementirati kod korisnika. U najboljem slučaju, naći ćete nekoga tko je pokupovao desetak specijaliziranih rješenja za pojedine funkcionalnosti i sada to pokušava “sašiti” tako da to može predstaviti kao sveobuhvatno rješenje. To vrijedi za sve tehnologije u ranoj fazi razvoja, pa tako i za Internet stvari (IoT) i tehnologije pametnoga grada (Smart City). S obzirom na takvo stanje u svijetu novih tehnologija, uloga sistem integratora je odlučujuća.

Nitko – čak ni oni korisnici koji imaju mnogo novca i internih resursa – ne bi se trebao sam upuštati u implementaciju tehnologija pametnoga grada i Interneta stvari i misliti kako je taj pothvat nešto što može napraviti od na tržištu dostupnih tehnoloških Lego kockica. Treba angažirati sistem integratora specijalista iz svog zemljopisnog područja i svog industrijskog područja, ili barem iskusnog u tehnološkim integracijama u industriji kojom se bavi. Verso Altima grupa kao sistem integrator specijalist osmišljava arhitekturu, uspostavlja ekosustav i integrira sve komponente u jedinstveno rješenje koje rješava konkretan problem u konkretnoj geografiji. To je univerzalni pristup, bez obzira na to o kojem području razgovaramo, sa specifičnim varijacijama zemalja u kojima se posao izvodi. Uz to, sistem integrator uvijek mora birati one tehnologije kojima može integrirati što više vlastite dodane vrijednosti. To je temelj za razvoj dugoročnog odnosa s korisnikom.

Štoviše, mislim da korisniku treba prenijeti sve znanje koje ima, i ne treba se bojati da ćete ga tako naučiti svemu što znate pa vas više neće trebati. Kad korisnik shvati da ćete mu uvijek donijeti neku novu vrijednost – nešto čemu se nije nadao niti očekivao, neće tražiti dalje.

Internet pametnih stvari

Tehnologija IoT-A ima desetak vertikala, od kojih smo se mi zasad fokusirali na područja pametnih gradova i pametne poljoprivrede, s obzirom na to da smo se u tim područjima sreli s najkonkretnijim zahtjevima i potrebama. Zajedničke komponente IoT-ovskih rješenja, kao što su komunikacijska infrastruktura i platforma IoT-a, primjenjive su na gotovo sve slučajeve, tako da jednostavno i brzo možemo proširiti ponudu na područja poput industrije, zdravstva, logistike itd. Dosad smo odradili tridesetak projekata za IoT na četiri kontinenta, što kao isporučitelj kompletnog rješenja, što kao dio konzorcija fokusiran na komunikacijsku infrastrukturu LoRa.

Od većih projekata, ponosni smo na sudjelovanje u projektu Smart City za grad Šangaj, koji je u tom trenutku bio najveći projekt SmartCity na svijetu sa 180 tisuća instaliranih senzora, a kvartalno se taj projekt povećava za novih 60 tisuća senzora. Isto tako želimo istaknuti i projekt u susjedstvu, gdje s našim partnerom Telekomom Slovenije realiziramo u Novom Mestu integrirano Smart City rješenje koje pokriva rasvjetu, parkiranje, kvalitetu zraka, udaljeno mjerenje brojila, komunikaciju s građanima i kontrolnu ploču za prikaz najvažnijih informacija o gradskim vlastima.

Internet stvari i pametni grad gotovo su sinonimi – kako Verso Altima grupa pristupa konceptu pametnoga grada, gledano filozofski, ali i s tehničke strane?

Razgovor o rješenju za pametne gradove potrebno je početi od konkretnih problema koji su najistaknutiji u gradu u kojem treba implementirati rješenje. Nisu svi gradovi isti i nemaju svi iste probleme. Analizirajući konkretne probleme, radimo tehničko rješenje koje se sastoji od univerzalnih zajedničkih komponenti, ali i specifičnih hardverskih i softverskih komponenti potrebnih za konkretni slučaj.

Pametna rješenja generalno se mogu svrstati u tri skupine: rješenja koje donose uštedu, rješenja koja poboljšavaju kvalitetu života i rješenja koja omogućuju usluge koje dosad nisu bile moguće. Gradovi se obično odlučuju za integrirana rješenja u kojima kombiniramo više slučajeva koji pokrivaju većinu navedenih područja. Prilikom same implementacije poželjno je krenuti od manjeg opsega na kojem se dokazuju rad opreme u stvarnim uvjetima i prednosti koje rješenje donosi. Međutim, već i inicijalna manja rješenja moraju biti osmišljena tako da omogućuju kasnije jednostavno povećanje opsega.

Upada u oči da veći dio posla radite izvan Hrvatske. Što to ne štima u Hrvatskoj kad je Verso Altima grupa u pitanju?

Kao što sam već naglasio, veći dio našeg posla vezan je uz telekome – čak i kad adresiramo druge dijelove tržišta, to najčešće radimo zajedno s njima, a telekoma je u svakoj zemlji razmjerno malo pa je prirodno da smo uspješne projekte u Hrvatskoj nastojali replicirati u što više zemalja, kako u regiji, a u suradnji s našim tehnološkim partnerima, i šire. Kad se to zbroji s tehnološkim ciklusima prijema novih tehnologija koje prvo krenu u razvijenijim zemljama, onda imamo i u našem poslovanju cikluse gdje mnogo više radimo vani negoli kod kuće.

Primjer je, recimo, rad s tvrtkom Actility, gdje imamo i po dvadeset naših inženjera istodobno dugoročno na poslovima implementacije tehnologija IoT-a i rješenja po najrazvijenijim zemljama svijeta kao što su Singapur, Japan, Australija, SAD, Nizozemska itd. Iskustvo i znanje koje smo stekli na tim projektima sada nastojimo upogoniti u Hrvatskoj i zemljama u regiji pa se u sljedećem razdoblju nadamo i većem udjelu domaćeg tržišta u našem poslovanju. Na tome zdušno radimo. Veći dio od naših 170-tak stručnjaka i dalje je u Hrvatskoj.

Život u oblacima

Je li teško “prodati” cloud u Hrvatskoj?

Pa, nije lako. Hrvatske tvrtke još su prilično rezervirane kad su u pitanju cloud rješenja. Međutim, kada realno sagledaju prednosti koje takve rješenja donese, sve češće mijenjaju mišljenje i spremni su preseliti vlastite podatke u cloud – posebno kada je riječ o manjim tvrtkama koje imaju ograničene vlastite IT resurse. Cloud rješenja kojima se mi bavimo rješenja su proizvođača kao što su Cisco i SAP. To su rješenja poput sustava za naplatu usluga, CRM -ai tome sličnih, koja integriramo kod operatera telekomunikacija. S druge strane, proizvođači cloud platformi rade sve što mogu kako bi njihovi sustavi bili dostupniji što većem broju korisnika i kako bi što brže stvorili populaciju stručnjaka koji će te platforme moći održavati.

Kad je neka tehnologija u pitanju, a to vrijedi i za cloud, sve počinje i završava pitanjem koliko na nekom području imate stručnjaka za to. Ako ih ima – sve je OK. Ako ih nema – imate problem. Povijesno gledano, Cisco je u našoj zemlji i regiji imao deset puta više stručnjaka specijaliziranih za svoje tehnologije od prvog sljedećeg konkurenta. To im je bila najvažnija prednost. Zašto? Stavite se u položaj direktora informatike u nekoj tvrtki kad mora odlučiti kojom tehnologijom će riješiti neki poslovni problem koji je pred njega postavila uprava. Što će izabrati? Izabrat će onu tehnologiju za koju mu je na raspolaganju najveći broj stručnjaka. Gledano iz perspektive inženjera, stvar je ista. Vezat će svoju karijeru uz tehnologiju koja ima najviše perspektive, koja ima budućnost. I to svi veliki proizvođači tehnologija, od Cisca, SAP-a, Microsofta, IBM-a i dalje, dobro znaju. Dostupnost i kvaliteta stručnjaka odlučujući je čimbenik za dugoročno prihvaćanje cloud tehnologija u našoj regiji. To posebno vrijedi za javni sektor.

Mi u Hrvatskoj danas jednostavno nemamo dovoljno stručnjaka za provedbu digitalne transformacije javnog sektora. Institucije javnog sektora te ljude ne mogu privući. Oni će otići ili u inozemstvo ili u tvrtke poput moje. Javni sektor u našoj zemlji trenutačno ne može ponuditi ni bolje uvjete rada, niti interesantnije projekte, u usporedbi s onim što može ponuditi privatni sektor, gledano u cijelosti, a posebno u segmentu telekomunikacija i financija. Hrvatska jednostavno nema drugi izbor nego to da maksimalno iskoristi resurse koji su joj još dostupni. To se može samo pomoću cloud tehnologija i ljudske resurse koji su dostupni u specifičnim sistem integratorskim tvrtkama. Ilustrirat ću vam to projektom naplate kamionske cestarine u Sloveniji. Mi smo u tom projektu – vrijednom oko sto milijuna eura – bili dio konzorcija čiji nositelj je bio Telekom Slovenije. U našoj regiji, a ne samo u Hrvatskoj, nemate dovoljno velikog sistem integratora koji bi mogao sam nositi takav projekt. Zato, kako bismo dobili takve projekte, moramo se udruživati u konzorcije koji mogu ostvariti sinergijski učinak za sve uključene tvrtke. Moramo imati velikog partnera, koji se s takvim projektom može financijski nositi, i partnere specijalce koji su u stanju izvesti pojedine segmente projekta u skladu s najvišim zahtjevima kvalitete.

Posao s dodanom vrijednošću

Dobro, veliki projekti traže financije – no od kuda dolazi sav taj novac za tehno projekte?

Dio novca dolazi iz raznih državnih fondova, iz države iz koje dolazi tvrtka koja je nositelj projekta, a dio iz fondova Europske unije. Treći izvor su razne varijante javno-privatnog partnerstva. U Hrvatskoj toga zasad imamo vrlo malo. Radimo aktivno na ostvarenju nekoliko cloud projekata na razini lokalne samouprave u našoj zemlji. Reference i iskustvo imamo. Stekli smo ih u svijetu radom na raznim projektima s našim inozemnim telekom partnerima. Međutim, ta iskustva ne mogu se baš jednostavno kopirati. Svaki grad ima svoje specifičnosti i svoje financijske mogućnosti te strategiju razvoja usluga za građane. Tu su dosta važan faktor i financije njegovih stanovnika.

Međutim, gledano s tehničko-organizacijske strane, pametan grad nije ništa mudro. Gotovo je svejedno radite li tu infrastrukturu za milijun ili deset milijuna korisnika. Evo što je tu problem... U Makedoniji prosječni stanovnik nekog tamošnjeg grada na raspolaganju ima najviše 50 eura mjesečno za trošenje na internetske usluge. Slovenac ima 450 eura, a Nijemac 1.500 eura. No svi žele istu kvalitetu i razinu usluge. Sličan mobitel, Internet brži od 100 megabita, i tome slično. Kako se to rješava? Tako da posao u Makedoniji mora raditi netko tko je u stanju taj posao obaviti za upola jeftiniji čovjek-dan nego što se to radi u Njemačkoj.

Izdvojite nam neke novije, za tvrtku značajnije, cloud projekte na kojima ste radili u posljednje vrijeme...

I u realizaciji cloud projekata naši korisnici najčešće su telekomi, pa smo tako za potrebe DARS projekta u Sloveniji realizirali kompletnu infrastrukturu u Telekomu Slovenije za potrebe sustava naplate cestarine za kamionski promet, a slično rješenje radili smo i za HT Eronet, također za sustav naplate. U posljednje vrijeme cloud infrastrukturu sve više koristimo i u našim IoT projektima za centralne komponente poput mrežnog poslužitelja LoRa i IoT platforme.

Kako stojite financijski?

U posljednjih nekoliko godina konsolidirani prihod godišnje kreće se oko dvadeset milijuna eura. Dobit raste jer nam rastu prihodi od softvera i usluga s dodanom vrijednošću, u odnosu na ostale izvore prihoda. Nastavak tog trenda očekujemo i u ovoj godini, lagani rast prihoda, ali značajniji porast profitabilnosti, a sve iz spomenutih razloga.

Kako ste postali partner SAP-a?

Pri osmišljavanju naše vlastite arhitekture za telekome “Next Generation Network” uglavnom smo koristili Ciscova rješenja, no njihov tadašnji Class 5 Switch (centrala na koju su spojeni telekom korisnici) nije nam se uklapao u koncept. Pitali smo svoje prijatelje u Ciscu s čijim non-Cisco Class 5 proizvodima Ciscovi korisnici najčešće rade, i tako smo došli do francuske tvrtke Netcentrex, koja je nastala kao spin-off istraživačkog odjela France Telekoma.

Oni su imali softver Class 5 koji nam je savršeno odgovarao, a i ekipa nam se vrlo svidjela, kao i mi njima. Tijekom našeg posjeta njihovom razvojnom centru u Normandiji, pitali su nas čime ćemo raditi naplatu usluga koje će se nuditi preko te infrastrukture. Mi smo se tada malo nećkali, nismo bili načisto s time treba li to biti dio naših temeljnih kompetencija, a oni su nas uvjerili da treba jer – u svakom telekomu najvažnija poslovna funkcija je upravo funkcija naplate usluga. Tko to drži – drži srce (i ne samo) telekom biznisa. Za to su nam dečki iz Netcentrexa preporučili ljude iz još jedne spin-off tvrtke France Telekoma s razvojnim centrom preko puta njihovog, Highdeal, koja je razvila svoje rješenje za naplatu usluga.

Nismo ih odmah posjetili, ali tada je dio našeg tima bio Dragan Marković, jedan od suosnivača Iskon Interneta, koji je nedugo prije toga kao CTO bio u potrazi za takvim rješenjem pa je to s kolegama otišao pogledati. On je bio oduševljen tim rješenjem za naplatu pa smo tako krenuli i u taj segment integracije. To nam je donijelo nešto čemu se nismo nadali. Naime, a stvarno se ne šalim kad to kažem – pokrenuo sam Verso s idejom da to bude tvrtka apsolutno najboljih inženjera informatike i telekomunikacija koje možete naći u našoj regiji.

U početku to nije bio problem, jer su svi htjeli raditi u timu s našim ekspertima poput braće Kedmenec, koji su već tada bili pojam u svijetu telekomunikacija. Međutim, kad smo počeli intenzivnije raditi sa softverom, to nam je bilo mnogo teže ostvariti. Svi su nas percipirali kao elitističku mrežašku tvrtku, i dojam je bio da će svi koji će raditi kod nas, a nisu mrežaši, biti građani drugog reda. Rješenje je bila posebna softverska tvrtka, Altima. Kad je SAP kupio Highdeal, postali smo partner tvrtke SAP. Vremenom smo stekli pozamašan broj referenci i nagrada u SAP okolišu, poput prošlogodišnjeg proglašenja najboljim SAP partnerom u Sloveniji.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.