Je li poslovni plan za prvu godina rada Algebra LAB-a ostvaren? Što je bila ideja kad ste počeli s tim projektom?
Projekt je počeo kao logičan razvojni nastavak na sve znanje i iskustvo koje je Algebra u svoja dva desetljeća prikupila kao učilište koje se od svog početka bavilo primjenom tehnologija, prilagođeno načinu razmišljanja i potrebama tržišta. Kad kažemo tržište, mislimo na njegova oba kraja: i privatni i javni sektor. Napredak tehnologije prisiljava danas i privatni i javni sektor na to da svoje usluge ponude brže, kvalitetnije, personaliziranije.

Korisnici koji su navikli na sve pogodnosti pametnog telefona traže visokotehnološka rješenja u svim područjima života, što onda stvara pritisak i na javni i na privatni sektor. Ulaganje u tehnološki razvoj je skupo i dobrim dijelom riskantno i za velike dionike sustava. Država bi, s jedne strane, trebala koristiti samo provjerene tehnologije, a privatni sektor nerado ulaže u projekte za koje nije izgledno da će se isplatiti. Problem s time je procjep – da biste imali provjerene tehnologije i profitabilne poslovne modele, netko ih treba razviti i testirati. Zato smo odlučili biti ”treća strana” u tim procesima, netko tko će sve to spojiti. Privatni i javni sektor u Algebra LAB-u mogu doći do dobrih i inovativnih ideja i kvalitetnih ljudi, te do okružja za povoljniji razvoj tehnoloških projekata koji su im interesantni.

Mi ih razvijemo i prototipiramo, a oni ih preuzimaju kad dosegnu dovoljnu razinu zrelosti, i dalje ih unapređuju u svojim sustavima, samostalno ili u suradnji s nama. To nam je bila početna ideja, koja je dodatno pojačana željom da dokažemo kako akademska zajednica može biti konkretna i konkurentna i kad je biznis u pitanju. Drugi motivator bila je činjenica kako privatni sektor može pružiti daleko više prilika obrazovnom sustavu, ali da za to treba kvalitetnije partnere koji slušaju i sposobni su razumjeti njihove potrebe. Tako smo odlučili postati spona između ta dva svijeta, što se danas ostvaruje na zadovoljstvo svih, i interes premašuje naše prvotne planove i očekivanja.

Primjeri suradnje

Možete li nam to ilustrirati nekim primjerima suradnje?
Jedna od naših ekspertiza rezultirala je uslugom koju smo nazvali “data equity” (hrvatski “kapital u podacima”). Mnoge tvrtke za potrebe obavljanja redovne djelatnosti prikupljaju i obrađuju razne podatke, i za to angažiraju značajne resurse. Mi im omogućujemo analizu financijske vrijednosti njihovih podataka, i sa stajališta troška njihova prikupljanja, i sa stajališta mogućnosti njihove monetizacije. Nakon obavljene analize, naši će stručnjaci napraviti prijedlog optimizacije procesa prikupljanja podataka te će napraviti prijedlog novog poslovnog modela, proizvoda ili usluge, koje tvrtka može otvoriti kombiniranjem internih i dostupnih vanjskih baza podataka. Otud izraz “kapital u podacima”: ako se ispravno koriste, podaci su neiscrpno vrelo nove poslovne vrijednosti. Jedna takva analiza rezultirala je projektom koji smo napravili u suradnji s tvrtkom za istraživanja tržišta, globalnim predvodnikom u području ratinga u TV industriji, AGB Nielsenom.

Na temelju podataka koje AGB Nielsen priprema za tržište u sklopu svog redovnog poslovanja, napravili smo novi interaktivni podatkovni proizvod, koji koristi postojeće podatke tako da ih AGB Nielsen može ponuditi svojim pretplatnicima u formi nove usluge ili postojeće usluge s povećanom vrijednošću. Što se tiče javnog sektora, radili smo i radimo na brojnim projektima, a ovdje možemo izdvojiti projekt uspostave analitičke platforme za Hrvatsku poštu. Riječ je o sustavu koji je baziran na NLP-u i tehnikama strojnog učenja, koji Pošti pomaže u fazi pripreme informacija za dostavu ekspresnih pošiljaka. Taj sustav radi tako da analizira podatke o odredišnom poštanskom uredu i odredištu pošiljke te uparuje te informacije s centralnom bazom adresa.

Kad u tome dođe do pogreške, recimo, ako u adresi nedostaje neko slovo ili je naziv ulice star, ili je neki drugi podatak neispravan, naš sustav to prevladava i pronalazi točnu informaciju. U oba projekta naša je uloga bila “partner koji dodaje vrijednost”. To znači da smo tijekom projekata educirali zaposlenike naručitelja kako bi u potpunosti samostalno ovladali tehnologijom. Ta dva primjera pokazuju što i kako mi zapravo radimo. Bez obzira na njihovu veličinu, tvrtkama u privatnom sektoru i mnogim ustanovama iz javnog sektora nije jednostavno inovirati: razvoj novih poslovnih rješenja baziranih na visokim tehnologijama, koje su potrebne za zadržavanje konkurentnosti, često je vrlo skup.

Mnogo njih jednostavno nema dovoljno ekspertnih ljudskih i/ili financijskih resursa za pokretanje vlastitih odjela za istraživanje i razvoj. Tu dolazimo mi – kao laboratorij koji mogu “outsourceati” za daleko manje sredstava nego da ga grade sami. To je praksa u potpunosti uobičajena i uhodana u svijetu. Uz to, iza nas stoji cijeli ekosustav Algebra Grupe, koji okuplja više od 600 stručnjaka iz najrazličitijih tehnoloških područja: od razvoja softvera, računalnog inženjerstva, sistem integracije, napredne analitike, podatkovne znanosti, digitalnog marketinga, digitalne umjetnosti, kibernetičke sigurnosti, itd. Naše područje nije fundamentalna znanost, već tzv. “applied science” – znanost koja je primjenjiva i stvara novu poslovnu vrijednost. Većina naših nastavnika i suradnika, ili radi ili je radila, u privatnom sektoru – bilo da su vlasnici svojih tvrtki, bilo da rade u velikim poslovnim sustavima. Dakle, gotovo svi dolaze iz poslovne prakse. Mentalno gledano, težimo biti “akademska zajednica” koja je zapravo vrlo bliska privatnom sektoru, a naši projekti i partneri to svakodnevno potvrđuju.

Temelji li se znanstveni dio vašeg LAB-a samo na informatičkim tehnologijama ili radite i još nešto?
Centar djeluje kao inovacijsko-istraživački lab, usmjeren na digitalne tehnologije, koje postaju aktivator novih, boljih poslovnih procesa, proizvoda i usluga. Osim toga, tvrtkama pružamo i programe za unaprjeđenje njihovih vlastitih internih programa inovacija. Naša je uloga omogućiti partnerima uvid u mogućnosti tehnologije, prezentirati im kroz prototipiranje one tehnologije koje mogu biti korisne za njihovo poslovanje, skrenuti im pozornost na vještine koje bi bilo dobro da njihovi timovi steknu, te im omogućiti da se lakše prezentiraju u zajednici.

Usmjereni smo na digitalne tehnologije, bez ograničenja branše ili industrije, tu smo potpuno agnostični. Osim podatkovne znanosti, u posljednje vrijeme razvijamo i vlastiti robotički laboratorij, imamo zanimljivih projekata u domeni Interneta stvari, tim koji je aktivan na teme iz svijeta blockchaina, a odradili smo i nekoliko međunarodnih radionica na odabrane teme iz područja umjetne inteligencije.

Startupski inkubator

Imate i svoj startupski inkubator – što vas tu čini drukčijima od drugih?
Dio ekosustava Algebra LAB je i inkubator. Inicijativa da se krene u tom smjeru dodatno je pojačana tako što smo u svoj sustav integrirali najstariji i najznačajniji domaći inkubator, ZIP – Zagrebački inkubator poduzetništva. Udruživanjem baze mentora i kombiniranjem najbolje prakse u edukaciji, zajednički smo analizirali najveće uspjehe i pogreške inkubatora u regiji, te smo i prema startupskoj sceni primijenili naš pristup “partnera koji dodaje vrijednost”. Odlučili smo se, naime, za specijalizaciju u deep tech smjeru, jer je to područje u kojemu startupima zaista suvislo možemo pomoći.

Pogledali smo gotovo sva natjecanja za startupe u našoj zemlji, sve studentske inicijative, i u tom “bazenu” darovitih pronašli smo kandidate i projekte koji su nam interesantni, koji imaju potencijale u područjima koja se preklapaju s našim jakim stranama. Fokusirani smo na tehnološke startupske tvrtke i projekte, no pravu priliku u našem sustavu mogu očekivati samo oni kandidati koje bismo opisali kao “poučljive”. Zanimaju nas pojedinci, timovi i tvrtke koji su se spremni dalje razvijati – pa značilo to i da odustanu od svoje početne ideje, i naprave nešto što će imati više smisla na tržištu. Ono u čemu smo bitno različiti od ostalih poduzetničkih ili startupskih inkubatora jest to što jedini imamo tzv. “horizontalnu” i “vertikalnu” podršku. To znači da, osim znanja o razvoju poslovnih modela, komunikacijskim alatima i financijskim planovima, našim startupima pružamo i tehnološku podršku – ako im zatreba. Ako nisu sigurni kako razviti neki sigurnosni protokol u svojoj aplikaciji, povezat ćemo ih s našim nastavnicima na katedri kibernetičke sigurnosti.

Ako su udarili u zid oglašavanja s kampanjom na Googleu, stavit ćemo im na raspolaganje stručnjaka koji te teme predaje u našim programima obrazovanja. Osim toga, nakon dvadeset godina na tržištu, Algebra ima snažnu povezanost s gospodarstvom i javnim sektorom, a to su najčešće najbolje prilike za exit za startupe. Iako još ne funkcioniramo kao poslovni anđeli – to je nešto za što su napravljene pripreme, a što očekujemo uvesti u narednom mjesecima – naše startupe “spajamo” s pozivima za financiranje koji dolaze iz europskih fondova: pomažemo im u aplikacijama za razne vrste natječaja. Ponekad aplikaciju za fondove EU odradimo mi, onim projektnim timovima koji se u tome teško snalaze.

Koliko je startupa sada u vašem inkubatoru?
Trenutačno imamo jedanaest timova, s ukupno četrdesetak ljudi. Svi su još u početnoj fazi – kod većine riječ je o idejama i projektima, tek ih nekolicina ima svoje tvrtke, a nekoliko ih ima i vlastiti proizvod u završnim fazama razvoja. Većinom je riječ o mobilnim ili internetskim aplikacijama – neki su usmjereni na ostvarivanje šireg društvenog utjecaja, no većina je potpuno komercijalno orijentirana, ali s visokom sviješću o društveno odgovornom poslovanju, što je jako obilježje te cijele generacije.

Ono što nas posebno veseli jest njihov napredak u promišljanju poslovnih modela i način nastupa na tržištu. Većinu timova čine ljudi koji ranije nisu imali poveznice s Algebrom, ali imamo i timova čiji članovi studiraju ili su studirali na Algebri, bilo na preddiplomskom, bilo na diplomskom studiju, a dio ih dolazi i iz našeg MBA studija. Kako je na toj vrsti studija uobičajeno da polaznici rade na poslovnom problemu, mogućnost da vrijeme koje su uložili u projekt dodatno oplemene sudjelovanjem u inkubatoru i pronađu svoju profesionalnu budućnost kao tehno poduzetnici, posebno nam je motivirajuća. Jednostavno rečeno, sve su to hrabri ljudi koji su u nama prepoznali mentore koji im mogu pomoći da se kvalitetno razviju i prezentiraju svoja rješenja tržištu. U inkubator smo uključivali, ne samo zanimljive ideje, već i zanimljive timove, bez obzira na kvalitetu početne ideje, jer su pokazali natprosječnu motivaciju i spremnost na rad. Naš je zadatak pomoći im u razvoju i pružiti im priliku da se što više, i što bolje prezentiraju poslovnoj zajednici.

Tako su prije nekoliko dana imali mogućnost prezentirati svoje ideje ambasadoru SAD-a u Hrvatskoj Robertu Kohorstu, s kojim su kasnije komentirali specifičnosti poslovanja u SAD-u i Hrvatskoj. Sredinom travnja organiziramo veliko događanje, na kojem ćemo predstaviti sve naše startupe, zajedno s timovima iz ekosustava naših partnera iz Hrvatske i regije. Svi će dobiti mogućnosti predstaviti se pred publikom poslovnih anđela i upravitelja fondova rizičnog kapitala koji djeluju na našem, ali i europskom tržištu, dakle, pred ljudima koji traže nove prilike za ulaganje.

Mentori

Imate i priličan broj startup mentora – kako ih odabirete?
Trenutačno imamo oko devedeset aktivnih mentora. Dio su bivši mentori ZIP-a. Od novih, dosta ih dolazi iz nastave – iz Algebrinog obrazovnog ekosustava, ali i iz poslovne prakse, iz mnoštva tvrtki s kojima surađujemo. Imamo doista raznolik sastav. Od pionira i prvaka hrvatske ICT scene, koji već desetljećima rade u Googleu u Kaliforniji, ljudi koji su diplomirali na Harvardu i svoje karijere zatim realizirali u hrvatskom financijskom sektoru, pa sve do pravih zvijezda domaće poslovne zajednice. Naši su mentori pravnici, HR-ovci, poslovni anđeli, ljudi raznih zanimanja.

Formirali smo sustav tako da je startupima stalno dostupan najmanje jedan od mentora iz nekog specifičnog područja, a za njih dnevno brinu lead mentori Algebra LAB-a, koji dodatne potrebe rješavaju ili usmjeravaju u okviru sustava. Funkcija svih tih ljudi jest to da pomognu mladim timovima da svoje poslovne snove preoblikuju u stvarnost, što je, prema našem mišljenju, najbolji put za njihovo zadržavanje u Hrvatskoj: tako mladi i obrazovani ostaju u Hrvatskoj, otvaraju svoje tvrtke ovdje (a ne na drugim zemljopisnim širinama), stvaraju nova radna mjesta ovdje, i pokazuju da je i u Hrvatskoj moguće spojiti visoku kvalitetu života i uspješan poslovni put.

Treći stup Algebra LAB-a je edukacija – što se to predaje na vašim radionicama i seminarima, a ne može se naučiti na drugim Algebrinim obrazovnim ustanovama?

Riječ je o manjim, specijaliziranim i posebno dizajniranim programima, prema specifičnim potrebama naručitelja, znači ništa generički, ništa općenito. Primjerice, jedna tvrtka ustanovila je da im treba dodatna specifična ekspertiza u digitalnom marketingu. Došli su do nas s idejom da im osmislimo brzu edukaciju za njihove ljude iz odjela prodaje i marketinga. Druga tvrtka željela je unaprijediti svoj odjel podatkovne analitike – no nisu znali otkud bi krenuli, kako formirati tim, kako mjeriti učinkovitost. Pomogli smo im u tome.

Mi se i u tim projektima vidimo kao edukacijski partner s dodanom vrijednošću – analiziramo poslovanje tvrtke i nastojimo popuniti njihove eventualne nedostatke, predlažući mogućnosti unapređenja i, što je vrlo važno, težimo istrenirati njihov interni tim tako da sami mogu riješiti problem zbog kojeg su došli do nas. Ponosni smo na činjenicu da gotovo svaka takva suradnja završi nekim prototipom koji organizacije može dalje koristiti.

Monetizacija

Kako monetizirate sve to što radite?
Sve o čemu smo razgovarali financiramo iz vlastitog poslovanja. Baza našeg djelovanja povjerenje je partnera da ćemo razumjeti njegove potrebe i ponuditi mu rješenja koja će moći u korektnim rokovima primijeniti u poslovanju, i koja će mu jamčiti dodanu poslovnu vrijednost. Sve što smo naveli temelji se na standardnim ugovorima o suradnji na konkretnim projektima. S druge strane, vrlo smo aktivni i agilni u povlačenju sredstava iz fondova EU, ne samo nacionalnih, već i međunarodnih. U sustavu Algebra LAB-a danas je zaposleno desetak osoba, i imamo prostora za još ponekog specifičnog stručnjaka koji se vidi u našem poslovnom modelu. Uskoro ćemo navršiti godinu dana rada, i poslovali smo pozitivno – ako se gledaju operativni troškovi. Naravno, treba nam još vremena za punu amortizaciju ulaganja.

Koliko je do sada uloženo novca u osnivanje i prvu godinu dana rada Algebra LAB-a?
U sam LAB uloženo je dva milijuna kuna – u prostor velik gotovo tisuću četvornih metara, u kojem smo sada, i koji je uređen u potpunosti. Uložili smo još dodatnih milijun kuna za opremu na kojoj radimo. Dakle, tri milijuna – sve iz vlastitih, Algebrinih sredstava. Bez kredita, sponzorskih paketa i bez sredstava EU. Algebra LAB danas je svojevrsni radni i prezentacijski poligon kojim se ponosimo kao dio Algebra grupe. Svi članovi našeg ekosustava ovdje mogu dobiti prostor i imaju mogućnost pokazati na čemu sve rade.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.