Problemima koji muče gospodarstvo treba se pozabaviti odmah. Za to je potreban otvoren i konstruktivan dijalog između gospodarstvenika i države, koja mora stvoriti zakonodavni okvir kojim će riješiti probleme, a ne stvoriti nove, zaključeno je na sjednici Gospodarskog vijeća Visokog učilišta Algebra.


Gospodarsko vijeće strateško je tijelo Visokog učilišta Algebra u čijoj je nadležnosti je briga o što boljem povezivanju ključnih gospodarskih subjekata s obrazovnim procesima, odnosno konstantno unapređivanje studijskih programa računarstva, multimedije i digitalnog marketinga u skladu s budućim potrebama tržišta rada.

Prošli četvrtak, Gospodarsko vijeće održalo je svoju 11. sjednicu, na kojoj je posebna gošća bila potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Republike Hrvatske, Martina Dalić.

Među članovima Gospodarskog vijeća, koji su nazočili sjednici, bili su predstavnici vodećih hrvatskih tvrtki koje zapošljavaju digitalne stručnjake te koje kroz sudjelovanje u Gospodarskom vijeću omogućavaju dvosmjerni dijalog između gospodarstva i Algebre kao institucije čiji cilj je izgraditi profesionalce iz područja računarstva, informatike i digitalnog marketinga, koji se što brže i što učinkovitije mogu uključiti u radne izazove i procese u suvremenim organizacijama.

Evo nekoliko naglasaka s tog skupa:

– U Hrvatskoj nemamo dugoročnu viziju što želimo postići do 2030. ili 2040. godine i kako ćemo ravnopravno sudjelovati na jedinstvenom digitalnom tržištu Europe. Trebamo je napraviti.

– Hrvatski IT sektor bilježi dobre poslovne rezultate, sustav visokog obrazovanja u području računarstva i informacijsko-komunikacijskih tehnologija stvara oko 1.500 ICT stručnjaka godišnje. To nije dovoljno a bite će i gore: Hrvatska će se suočiti s još jednim problemom – nedostatkom djece i mladih koji će uopće upisivati škole i studije, a predimenzionirani administrativni sustav će predstavljati sve veći problem.

– ICT sektor, unatoč svim prednostima, u prosjeku ne privlači najbolje učenike, a što se vidi i po analizi Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Po prosječnim ocjenama upisanih daleko ispred su npr. studiji farmacije, logopedije, biologije ili stomatologije.

– CISex: treba hitno rješiti probleme koji muče izvoznike softvera, poput porezno priznatih terenskih dodataka koji su apsolutno nerealni, besmislene obaveze fiskalizacije Internet trgovina čije transakcije se obavljaju putem kreditnih kartica, nepostojanja Državne potpore za istraživačko-razvojne projekte te neuvrštavanja ICT djelatnosti kao vertikalne teme u Strategiji pametnih specijalizacija.

– ICT tvrtke, posebno one iz digitalne branše sve više razmatraju premještanje svojih operacija u zemlje kao što su Bugarska ili Rumunjska.

– Hrvatska ima prestroga pravila zapošljavanja stranih visokoobrazovanih stručnjaka koji bi željeli doći u Hrvatsku iz zemalja izvan EU.

– Domaći ICT sektor prema rastu izvoza i poslovnih prilika ima potencijal zapošljavati i do 50.000 ljudi (sad zapošljava 30 tisuća ljudi).

– Vlada će utemeljiti posebnu koordinaciju Vlade, koja će se baviti digitalnim sektorom.