Europska komisija je objavila rezultate Indeksa digitalne ekonomije i društva (DESI) 2018. godine, godišnjeg alata koji prati napredak država članica EU u digitalnom povezivanju, digitalnim vještinama, online aktivnostima, digitalizaciji poslovanja i digitalnim javnim uslugama.

Godišnji indeks digitalne ekonomije i društva (DESI) ima za cilj mjeriti napredak zemalja članica EU prema digitalnom gospodarstvu i društvu. Cilj mu je pomoći članicama EU identificirati područja koja zahtijevaju prioritetna ulaganja i akcije. DESI je također ključan alat prilikom analize digitalnog razvoja u europskom semestru, koji omogućuje zemljama EU da razgovaraju o njihovim ekonomskim i proračunskim planovima i prate napredak tijekom cijele godine.

Ove godine, DESI je detaljnije analizao nacionalne digitalne strategije, pružajući pregled napretka i provedbe strategija po državama članica EU. Ranije je Europski digitalni izvještaj o napretku objavljivan zasebno a od ove godine je u sklopu DESI-ja. Ove godine detaljnije je i

poglavlje o telekomunikacijama za svaku državu članicu. Kako bi se omogućila bolja usporedba između država, DESI je po članicama EU analizirao telekomunikacijsku povezivost, IT vještine, korištenje interneta, primjenu digitalnih tehnologija u tvrtkama, digitalizaciju javnih usluga, stupanj istraživanja i razvoja ICT-a te ulaganja u inovacije kroz primjenu programa Horizon 2020 i fondova za inovacijske  programe država članica.

Europska komisija je predstavila i 29 zakonskih prijedloga u okviru strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, a nedavno je izvijestila Europski parlament i države članice o usvajanju tih prijedloga do kraja 2018. godine.

Nedovoljan napredak

DESI 2018 pokazuje napredak EU u digitalizaciji ali on je, kako se ističe, nedovoljan da Europa postane globalni lider u digitalizaciji. Usto, nisu ni smanjene razlike između razvijenijih članica EU u odnosu na one koje kasne u digitalizaciji. Zbog toga, smatraju u EK, nužno je ubrzati stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market), povećati ulaganja u digitalnu ekonomiju i društvo.

„Ostvaren je pomak, premda mali, u pravom digitalnom pravcu. U cjelini, EU napreduje, ali još uvijek nedovoljno. U međuvremenu, druge zemlje i regije širom svijeta brže poboljšavaju svoje digitalno okruženje, zbog čega bismo trebali uložiti više u digitalnu tehnologiju i dovršiti digitalno jedinstveno tržište što je prije moguće, povećati europski digitalni učinak, osigurati prvorazrednu povezanost, online javne usluge i uspješnu e-trgovinu“, komentirao je novi DESI izvještaj potpredsjednik EK zadužen za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip.

„Ohrabreni smo brzim napretku u velikim reformama kao što je Europski kodeks elektroničkih komunikacija s ciljem jačanja ulaganja u poboljšanu povezanost. Ovogodišnji indeks digitalne ekonomije i društva pokazuje da moramo povećati napore u rješavanju nedostatka digitalnih vještina kod naših građana, njihovim razvojem te s više digitalnih tehnologija dodatno ćemo ospodobiti građane, tvrtke i javne uprave, a time i brže ostvariti digitalnu preobrazbu našeg društava“, smatra povjerenica EK za digitalno gospodarstvo i društvo Mariya Gabriel.

Tijekom protekle godine, kako se navodi u DESI 2018, EU je nastavila poboljšavati svoje digitalne performanse, a razlike između najviše i najmanje digitaliziranih zemalja neznatno se suzio (od 36 bodova do 34 boda).

Danska, Švedska, Finska i Nizozemska postigle su najveće ocjene u DESI 2018 i među vodećim su zemljama u svijetu u digitalizaciji. Iza njih su najveći napredak ostvarili Luksemburg, Irska, Velika Britanija, Belgija i Estonija. Irska, Cipar i Španjolska, te su članice napredovale za više od 15 bodova tijekom posljednje četiri godine.

Međutim, neke druge zemlje EU-a i dalje imaju usporenu digitalizaciju. Zbog njih EU mora intervenirati kako bi bila konkurentna na globalnoj razini.

velika razlika između članica EU s naprednom digitalizacijom i onih članica koje kasne u digitalizaciji

Ključni pokazatelji DESI 2018

Povezanost se poboljšala, ali nije dovoljna za rješavanje zahtjevnijih usluga

  • Ultrabrza povezivost (od najmanje 100 Mbps) dostupna je za 58% kućanstava, a broj takvih pretplata ubrzano raste. 15% domova koristi ultrabrzu širokopojasnu mrežu: to je dvostruko više nego samo prije dvije godine i pet puta više nego u 2013. godini
  • 80% europskih domova pokriveno je brzom širokopojasnom mrežom, s 30 Mbps (76% prošle godine), a trećina (33%) europskih kućanstava ima takvu pretplatu (povećanje od 23% u odnosu na prošlu godinu; 166% u odnosu na 2013. godinu).

Broj mobilnih pretplata na podatkovne usluge porastao je za 57% od 2013. godine, dosegnuvši 90 pretplata na 100 korisnika u EU. 4G mobilne mreže pokrivaju prosječno 91% stanovništva EU (84% prošle godine).

Potražnja za brzim i ultrabrzim širokopojasnim mrežama brzo raste, a očekuje se daljnje povećanje u budućnosti. Europska komisija je predložila reformu telekomunikacijskih pravila EU kako bi ispunila sve veće potrebe za povezivanjem Europljana i potaknula ulaganja u ultrabrzu povezivost.

Sve više i više Europljana koristi internet za komuniciranje. Najveće povećanje korištenja internetskih usluga odnosi se na telefonske i video pozive: gotovo polovica Europljana (46%) koristi internet za pozive, što je gotovo 20% više u odnosu na prošlu godinu i više od 40% povećanje od 2013. godine.

81% Europljana sada koriste internet makar jednom tjedno (79% prošle godine).

EU ima više digitalnih stručnjaka nego prije, ali postoje razlike u vještinama.

  • U EU se ostvarilo vrlo malo poboljšala u broju diplomiranih studenata znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) (19,1 diplomiranih na 1.000 osoba u dobi od 20 do 29, u 2013. godini bilo ih je 18,4);
  • 43% Europljana još uvijek nema osnovne digitalne vještine (44% prošle godine).

Tvrtke su digitaliziranije, e-trgovina polako raste

Dok sve više tvrtki šalje elektroničke račune (18% u usporedbi s 10% u 2013. godini) ili koriste društvene medije kako bi se angažirali s klijentima i partnerima (21% u usporedbi s 15% u 2013. godini), broj malih i srednjih poduzeća koja se prodaju online stagnira proteklih godina (17%).

Kako bi potaknuli e-trgovinu u EU, Europska komisija je predložila niz mjera iz poput transparentnih cijena isporuke pošiljke, pojedonostavljivanje plaćanja poreza i sklapanje digitalnih ugovora.  Od 3. prosinca 2018. potrošači i tvrtke moći će pronaći najbolje ponude na mreži diljem EU bez diskriminiranja na temelju njihove nacionalnosti ili prebivališta.

Europljani koriste više javnih usluga na mreži

58% korisnika interneta koji su podnijeli obrasce svojoj javnoj upravi koristilo je online kanal (52% u 2013. godini). 18% ljudi koristi online zdravstvene usluge.

U travnju 2018. godine Komisija je usvojila inicijative o ponovnoj uporabi informacija o javnom sektoru i e-zdravstvu, što će značajno poboljšati prekogranične online javne usluge u EU.