Prije godinu dana Europska komisija i četiri velike platforme društvenih medija objavile su kodeks postupanja radi suzbijanja nezakonitoga govora mržnje na internetu.

U okviru tog kodeksa poduzeća Facebook, Twitter, YouTube i Microsoft preuzela su niz obveza kako bi se spriječilo širenje takvih sadržaja u Europi. U ocjeni koju su provele nevladine organizacije i javna tijela u 24 države članice objavljenoj povodom prve obljetnice kodeksa postupanja pokazalo se da su ta poduzeća ostvarila znatan napredak u ispunjavanju svojih obveza.

Europska unija utemeljena je na vrijednostima poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i temeljnih prava. EU i njegove države članice imaju zajedno sa socijalnim medijima i drugim platformama odgovornost djelovati kako internet ne bi postao utočište za nezakoniti govor mržnje i nasilje.

Potpisivanjem kodeksa postupanja poduzeća su se obvezala preispitati većinu valjanih prijava nezakonitog govora mržnje u roku od 24 sata te ukloniti ili onemogućiti pristup takvom sadržaju, prema potrebi, na temelju nacionalnih zakona kojima se prenosi europsko zakonodavstvo. U kodeksu je naglašena i potreba za daljnjim raspravama o tome kako promicati transparentnost i poticati pozitivne i alternativne sadržaje.

Godinu dana nakon donošenja kodeksa postupanja ostvaren je značajan napredak u borbi protiv nezakonitoga govora mržnje na internetu, no određeni su problemi i dalje prisutni:

  • U prosjeku, u 59% slučajeva IT poduzeća su na prijave nezakonitog govora mržnje odgovorila uklanjanjem spornog sadržaja. To je više nego dvostruko više od 28%, koliko je bilo zabilježeno šest mjeseci ranije.
  • U istom šestomjesečnom razdobljubroj prijava ispitanih u roku od 24 sata porastao je s 40% na 51%. Facebook je međutim jedino poduzeće koje je u potpunosti ispunilo cilj ispitivanja većine prijava unutar jednog dana.
  • U usporedbi sa situacijom prije šest mjeseci, uključena IT poduzeća postala su bolja u rješavanju prijava građana te ih rješavaju na isti način kao što rješavaju prijave organizacija koje su njihovi provjereni dojavljivači. Međutim, i dalje postoje razlike te je ukupni udio uklanjanja manji kad prijave vrše građani.
  • Naposljetku, praćenjem se pokazalo da se, iako Facebook sustavno korisnicima šalje povratne informacije o tome kako su ocijenjene njhove prijave, ta praksa uvelike razlikuje među IT poduzećima. Dodatni napredak može se ostvariti kad je riječ o kvaliteti povratnih informacija u kojima se objašnjava odluka.

Poboljšanja u odgovaranju na pritužbe korisnika i suradnji sa civilnim društvom

Tijekom protekle godine IT poduzeća poboljšala su svoje sustave dojavljivanja i olakšala prijavljivanje govora mržnje. Organizirala su obuku za zaposlenike i pojačala suradnju sa civilnim društvom. Provedbom kodeksa postupanja ojačana je i proširena mreža provjerenih dojavljivača koje IT poduzeća imaju diljem Europe.

Zahvaljujući poboljšanoj suradnji s organizacijama civilnog društva povećala se kvaliteta prijava, smanjeno je vrijeme obrade čime se pomoglo učinkovitijem rješavanju problema, te su ostvareni bolji rezultati u smislu reagiranja na prijave.

Komisija će, uz pomoć organizacija civilnog društva, i dalje pratiti provedbu kodeksa postupanja. Očekuju se poboljšanja u radu IT poduzeća, posebno u pogledu transparentnosti kriterija za analizu označenog sadržaja i povratnih informacija korisnicima.

Komisija će rezultate ove evaluacije uzeti u obzir u okviru pregleda Provedbe strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na sredini programskog razdoblja. Nastavit će i rad na promicanju učinkovitije suradnje IT poduzeća i nacionalnih tijela.

Kodeks postupanja za suzbijanje nezakonitoga govora mržnje na internetu

Prema okvirnoj odluci o borbi protiv rasizma i ksenofobije kaznenim se djelom smatra javno poticanje na nasilje i mržnju protiv skupine osoba ili člana takve skupine definirane na temelju rase, boje kože, vjeroispovijesti, podrijetla te nacionalne ili etničke pripadnosti. Govor mržnje definiran u toj okvirnoj odluci kazneno je djelo i kad se odvija na internetu.

Nedavno istraživanje u Europi pokazalo je da je 75% osoba koje prate rasprave na internetu ili sudjeluju u njima naišlo na primjere zlostavljanja, prijetnji ili govora mržnje. Gotovo polovica tih sudionika rekla je da su zbog toga odustali od sudjelovanja u internetskim raspravama.

EU i njegove države članice zajedno s društvenim medijima i drugim platformama dijele odgovornost promicati i olakšati slobodu izražavanja u virtualnom svijetu. Istovremeno sve te strane imaju i odgovornost osigurati da internet ne postane utočište za nasilje i mržnju.

Kako bi odgovorili na rastući problem nezakonitoga govora mržnje na internetu, Europska komisija i četiri velika IT poduzeća (Facebook, Microsoft, Twitter i Youtube) predstavili su 31. svibnja 2016. Kodeks postupanja za suzbijanje nezakonitoga govora mržnje na internetu. Komisija je 7. prosinca 2016. predstavila rezultate prvog praćenja u cilju evaluacije provedbe tog kodeksa postupanja.

U pregledu Provedbe strategije jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market) na sredini programskog razdoblja objavljenom 10. svibnja 2017. potvrđena je potreba za daljnjim radom na zadovoljavanju minimalnih proceduralnih zahtjeva za postupke od prijave do djelovanja za internetske posrednike, uključujući kriterije kvalitete prijave, postupak odgovora na prijavu, obveze izvješćivanja, mehanizme savjetovanja s trećim stranama i sustave rješavanja sukoba. Na tom tragu prijedlog Komisije za izmjenu Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama uključuje jasne odredbe kojima bi se platforme obvezalo da postave sustave za označavanje audiovizualnog sadržaja na internetu koji sadržava govor mržnje.

Komisija je pokrenula nekoliko dijaloga s internetskim platformama u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta (npr. Internetski forum EU-a, kodeks postupanja u slučajevima nezakonitoga govora mržnje na internetu i Memorandum o razumijevanju o prodaji krivotvorenih proizvoda putem interneta) te ih namjerava učinkovitije koordinirati kako bi se ostvarili najbolji mogući rezultati.

Tim se projektima koje je inicirala Komisija doprinosi i djelovanju čelnika G7 koji su se nedavno obvezali podržati nastojanja poduzeća i pojačati suradnju s civilnim društvom u borbi protiv ekstremizma na internetu.