Uključivanje Hrvatske u Schengenski informacijski sustav (SIS) dolazi u vrijeme značajnijih promjena u tom sustavu kao i promjena u ukupnoj strukturi upravljanja informatičkim podacima u Europskoj uniji.

Još je u govoru predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera o stanju Europske unije iz rujna 2016. i zaključcima Europskog vijeća iz prosinca 2016. istaknuta je važnost uklanjanja postojećih nedostataka u upravljanju podacima i unaprjeđenja interoperabilnosti postojećih informacijskih sustava. To je postalo još očiglednije uslijed terorističkih napada koji su prošle godine potresli Europu a nastavljeni su i uz pooštrene sigurnosne mjere i ove godine kada se pokazala hitna potreba da informacijski sustavi postanu interoperabilni i da se uklone postojeći nedostaci zbog kojih je moguće da se osumnjičenici za terorizam vode pod različitim imenima u raznim nepovezanim bazama podataka.

Europske komisija je u travnju 2016. predstavila Komunikaciju o jačim i naprednijim informacijskim sustavima za granice i sigurnost kojom je pokrenula raspravu o tome kako se uz pomoć informacijskih sustava u Europskoj uniji mogu pojačati upravljanje granicama i unutarnja sigurnost. Komisija je u lipnju 2016. uspostavila stručnu skupinu na visokoj razini za informacijske sustave i interoperabilnost koja će nastaviti s tim radom i pozabaviti se pravnim, tehničkim i operativnim izazovima za postizanje interoperabilnosti.

Naime, Europska komisija je 29. lipnja objavila da su stvoreni uvjeti za interoperabilnost i uklanjanje postojećih propusta informacijskih sustava EU-a za sigurnost i upravljanje granicama, što je u skladu s obvezom koju je EK utvrdila u svojem osmom izvješću o sigurnosnoj uniji od 16. svibnja, a koje je Europsko vijeće potvrdilo 22. i 23. lipnja ove godine.

Kao prvi korak EK predlaže jačanje mandata Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima (eu-LISA), čime će joj se omogućiti razvoj i uvođenje tehničkih rješenja potrebnih da informacijski sustavi EU-a postanu interoperabilni. Nadalje, EK predlaže i daljnje poboljšanje Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) kako bi se državama članicama omogućila učinkovitija razmjena kaznene evidencije državljana trećih zemalja.

Jači mandat agencije eu-LISA

Agencija EU-a za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima, eu-LISA, uspješno je započela s radom 1. prosinca 2012. Ona obavlja zadaće operativnog upravljanja za SIS II, VIS i EURODAC. Glavni je operativni zadatak osigurati da ti sustavi funkcioniraju bez prestanka. Ostale zadaće agencije eu-LISA uključuju donošenje potrebnih sigurnosnih mjera i osiguravanje cjelovitosti i sigurnosti podataka te sukladnosti s propisima o zaštiti podataka.

U cilju rješavanja postojećih ograničenja informacijskih sustava Europske unije, uklanjanja nedostatka informacija i omogućivanja razmjene informacija među sustavima EK predlaže jačanje mandata agencije eu-LISA. Agencija će dobiti mandat da razvija potrebna tehnička rješenja kako bi se postigla interoperabilnost. Nadalje, Agencija će odsad biti odgovorna za razvoj budućih opsežnih informacijskih sustava EU-a i upravljanje njima.

Reformirana agencija eu-LISA ima sljedeće zadaće:

  • osigurati centralizirano operativno upravljanje informacijskim sustavima EU-a. Agencija eu-LISA, koja je sada na središnjoj razini odgovorna za operativno upravljanje Schengenskim informacijskim sustavom (SIS), Viznim informacijskim sustavom (VIS) i sustavom Eurodac, bit će odgovorna i za pripremu, razvoj i operativno upravljanje novim informacijskim sustavimakoje je predložila EK, a to su sustav ulaska/izlaska (EES) i europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) te unaprijeđeni europski informacijski sustav kaznene evidencije za državljane trećih zemalja i osobe bez državljanstva(ECRIS-TNC) koje EK predlaže.
  • razviti glavne tehničke značajke pristupa interoperabilnostiEuropske komisije – nakon što se donesu relevantni zakonodavni instrumenti – koje će obuhvaćati europski portal za pretraživanje, zajedničku uslugu uspoređivanja biometrijskih uzoraka i zajednički repozitorij podataka o identitetu kako bi se osigurala učinkovita interakcija svih informacijskih sustava EU-a i kako bi ti sustavi bili lako dostupni policijskim i carinskim službenicima na terenu,
  • unaprijediti kvalitetu podatakarazvojem automatiziranih mehanizama za kontrolu kvalitete podataka. Time će se osigurati automatsko prepoznavanje neispravnih ili nedosljednih podataka. Potom će država članica koja je unijela podatke biti upozorena tako da ih može ukloniti ili ažurirati.

Unaprjeđenje sustava ECRIS

Europski informacijski sustav kaznene evidencije (ECRIS), koji je uspostavljen 2012., nacionalnim pravosudnim tijelima omogućuje da dobiju informacije o prethodnim kaznenim osudama u drugim državama članicama. Države članice putem sustava ECRIS godišnje razmijene približno 288.000 zahtjeva za dostavu informacija o prethodnim kaznenim osudama diljem EU-a. EK je unaprjeđenje sustava ECRIS ključni prioritet u Europskom programu sigurnosti, u kojem se poziva na uključivanje državljana trećih zemalja u ECRIS radi uspješnije borbe protiv prekograničnog kriminala i terorizma. Komisija je 19. siječnja 2016. poduzela prve pravne korake za unaprjeđenje razmjene informacija o državljanima trećih zemalja putem sustava ECRIS s obzirom na to da je postojeći sustav složen i neučinkovit.

Nakon prijedloga za reformu sadašnjeg sustava Razmjene podataka o kaznenoj evidenciji državljana trećih zemalja (ECRIS) u siječnju 2016. prema kojemu bi se uključili otisci prstiju državljana trećih zemalja, EK sada predstavlja dodatni prijedlog kojim bi se trebalo:

  • stvoriti centralizirani sustav ECRIS za državljane trećih zemalja: u centraliziranoj bazi podataka bit će moguće brzo provjeriti postoje li u bilo kojoj državi članici informacije o osuđujućoj presudi državljanina treće zemlje. Zahvaljujući predloženim unaprjeđenjima države članice moći će putem sustava ECRIS izravno iz utvrđenih država članica zatražiti iscrpne informacije o osuđujućoj presudi,
  • pomoći pri utvrđivanju identiteta državljana trećih zemalja s osuđujućim presudama: u ECRIS-TCN-u će biti zabilježeni imena, adrese, otisci prstiju i prikazi lica kad su dostupni, što će značajno pridonijeti unaprjeđenju pouzdanosti informacija o identitetu građana trećih zemalja, koje su, s obzirom na upitnost predočenih osobnih isprava, često manje pouzdane od informacija o građanima EU-a,
  • unaprijediti razmjena informacija među državama članicama o državljanima trećih zemalja s osuđujućim presudama:uz lakši i brži pristup kaznenoj evidenciji tijela kaznenog progona postaju učinkovitija u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala,
  • omogućiti interoperabilnost s drugim bazama podataka EU-a:centralizacijom sustava ECRIS se uključuje u sustave koje razvija i kojima upravlja Agencija eu-LISA, čime se omogućuje razmjena informacija s drugima sustavima EU-a kao dio pristupa Komisije u postizanju interoperabilnosti.

Borba protiv radikalizacije na internetu

Europska komisija još od 2015. uspješno surađuje s vodećim internetskim poduzećima, među ostalim putem internetskog foruma EU-a, kako bi otkrili i uklonili teroristički sadržaj s interneta. Međutim, s obzirom na nedavne napade i vraćanje stranih terorističkih boraca na područje Europe internetske bi platforme trebale povećati svoje napore, istaknuto je u zaključcima Europskog vijeća od 22. i 23. lipnja.

EK poziva sve države članice da osnuju nacionalne jedinice za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima kako bi se pomoglo radu Europolove jedinice za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima.

Europska komisija će uskoro uspostaviti stručnu skupinu na visokoj razini za borbu protiv radikalizacije kako bi olakšala daljnji razvoj politika EU-a u tom području i poboljšala njihov učinak. Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji za nacionalna će tijela provesti niz radionica o vraćanju terorističkih boraca.

Jačanje otpornosti na cyber napade

Kako je najavljeno u preispitivanju jedinstvenog digitalnog tržišta na sredini razdoblja projekta jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market), Europska komisija ubrzava svoj rad na uklanjanju nedostataka u postoječem okviru za cyber sigurnost. U okviru šireg preispitivanja Strategije za cyber sigurnost iz 2013. godine koje će se provesti u rujnu iz EK zaključuju kako bi trebalo poduzeti niz kratkoročnih i operativnih mjera za poboljšanje odgovora na sve veće cyber prijetnje.

  • Jačanje sustava i mreža– Europska komisija će u okviru Instrumenta za povezivanje Europe za 14 država članica osigurati dodatnih 10,8 milijuna eura za jačanje mreže nacionalnih timova za računalne sigurnosne incidente (mreža CSIRT-ova). Europski centar za borbu protiv cyber kriminala (EC3) predvodio je odgovor tijela za izvršavanje zakonodavstva na napad WannaCry, a Europol bi mu trebao prenijeti dodatna stručna informatička znanja.
  • Kazneno pravosuđe– Europska komisija razmatra moguće zakonodavne mjere za poboljšanje prekograničnog pristupa elektroničkim dokazima. Preispituje i izazove koje predstavlja enkripcija kojom se koriste počinitelji kaznenih djela te će izvijestiti o tim rezultatima do listopada 2017. godine.