U strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market) Europske komisije i komunikaciji Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – U susret europskom gigabitnom društvu, ističe se važnost mreža vrlo visokog kapaciteta kao što je 5G, kao ključna vrijednost za konkurentnost Europe na svjetskom tržištu

Piše: Gorden Knezović

Dvadeset i četiri godine nakon uvođenja mobilnih mreža 2G (GSM) u Europi, na vidiku je nova revolucija s novom generacijom mrežnih tehnologija, poznatima pod nazivom 5G, kojima se otvaraju mogućnosti za nove digitalne gospodarske i poslovne modele.

Tehnologije 5G nisu još u potpunosti standardizirane, no u najvećim tehnološkim tvrtkama već se razvijaju i testiraju njihove glavne specifikacije i tehnološke sastavnice. Tehnologije 5G smatraju se prekretnicom koja će preobraziti industriju, zahvaljujući bežičnim širokopojasnim mrežama s gigabitnim brzinama, podupiranju novih vrsta aplikacija za povezivanje uređaja i objekata u Internet stvari (Internet of Things, IoT) i raznovrsnosti koja je rezultat virtualizacije softvera, čime će se omogućiti inovativni poslovni modeli u raznim sektorima (primjerice, u području prometa, zdravstva, proizvodnje, logistike, energetike, medija i zabave).

Iduća generacija mobilnih mreža 5G omogućit će, među ostalim, niz novih naprednih usluga koje se mogu razvijati zahvaljujući ultrabrzoj tehnologiji, od kirurških zahvata na daljinu, do komunikacije među vozilima, kako bi se izbjegle nesreće na cestama.

Uvođenje takve tehnologije nije jeftino, a prema usvojenom Akcijskom planu za pravodobno uvođenje tehnologija 5G u EU, u Europskom parlamentu vlade članica Europske unije trebaju pomoći kako bi olakšale ulaganja u sektor i omogućiti novi radiofrekvencijski pojas na vrijeme.

Usto, kako se navodi u strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market), 5G mreža u Europskoj uniji može dovesti do stvaranja dva milijuna novih radnih mjesta. Koordinacija djelovanja država članica temelj je uspjeha u tom zadatku, navodi se u zaključcima Akcijskog plana Europskog parlamenta, usvojenog 1. lipnja ove godine. Akcijski plan prije svega ukazuje na nužnost koordinacije među državama članicama kako bi se izbjegla kašnjenja, poput onih prilikom uvođenja 4G.

Brzina Interneta u EU

Naime, zbog početnog kašnjenja s uvođenjem tehnologija 4G u Europi 2015. godine pristup tehnologijama 4G/LTE imalo je više od 75% građana SAD-a, u usporedbi sa samo 28% građana EU. Iako se jaz postupno smanjuje, i dalje postoje znatne razlike među državama članicama. Razlike su tolike da je u samo 4 članice EU prosječna brzina Interneta ispod 10 Mb/s, dok je u svim ostalim zemljama brzina Interneta značajno veća, iznad 20, 30, 40 pa čak i 50 Mb/s.

U najlošijoj poziciji, prema podacima indexa DESI, nalazi se Hrvatska, gdje je prosječna brzina prijenosa podataka tek 7,30 Mb/s. U najlošije članice spadaju još Italija (8,73 Mb/s), Grčka 8,87 Mb/s) i Malta (9,85 Mb/s). To znači da će Hrvatskoj za izgradnju infrastrukture za 5G mrežu trebati značajna novčana sredstva.

Ključno za konkurentnost Europe

Zastupnici Europskog parlamenta pozvali su Europsku komisiju da izradi strategiju financiranja 5G, koja će se vjerojatno oslanjati na privatne i javne investicije. Prema podacima Europske komisije, komercijalne 5G usluge mogle bi započeti 2020. godine, a pokriće za urbana područja i velike ceste te željezničke tijekove bit će ostvareno do 2025. godine.

U srpnju zastupnici Europskog parlamenta glasuju o prijedlogu za poboljšanje frekvencijskog pojasa, kako bi tvrtkama bilo privlačnije ulaganje u mreže visokih kapaciteta. To je jedan od ključnih uvjeta za izgradnju infrastrukture za 5G mrežu.

Okvirna shema primjene 5G tehnologija u praksi

Iako je ta preobrazba već započela na temelju postojećih mreža, potrebno je uvesti tehnologije 5G kako bi se dostigao njezin puni potencijal u nadolazećim godinama.

U strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market) Europske komisije i komunikaciji Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – U susret europskom gigabitnom društvu, ističe se važnost mreža vrlo visokog kapaciteta, kao što je 5G kao ključna vrijednost za konkurentnost Europe na svjetskom tržištu.

Na svjetskoj bi razini 2025. prihodi od tehnologija 5G trebali dostići protuvrijednost od 225 milijardi eura. U drugom se izvoru navodi da bi koristi od uvođenja tehnologije 5G u četiri ključna sektora mogle dostići iznos od 114 milijardi eura godišnje.

Komisija je 2013. uspostavila javno-privatno partnerstvo (5G-PPP) uz potporu od 700 milijuna eura u obliku javnog financiranja, kako bi se osiguralo da tehnologije 5G postanu dostupne u Europi do 2020. Međutim, da bi se osigurao vodeći položaj Europe u području tehnologija 5G nisu dovoljna samo istraživanja, već je potrebno uložiti dodatne napore kako bi tehnologije 5G i povezane usluge postale stvarnost, osobito u pogledu stvaranja europskog “domaćeg tržišta” za 5G.

Predloženim Europskim zakonikom o elektroničkim komunikacijama podržat će se uvođenje i uporaba 5G mreža, osobito u pogledu dodjele frekvencijskog spektra, poticanje ulaganja i povoljnih okvirnih uvjeta, a nedavno donesenim pravilima o otvorenom Internetu, pruža se pravna sigurnost u pogledu uvođenja 5G aplikacija.

Tom komunikacijom dopunjava se i nadograđuje taj novi regulatorni okvir nizom ciljanih mjera. Te se mjere temelje na brojnim savjetovanjima, susretima s dionicima, ciljanim anketama, nekoliko studija, savjetovanjima u industrijom sektoru i prvim rezultatima 5G-PPP-a. U toj komunikaciji predstavljen je akcijski plan za pravodobno i koordinirano uvođenje mreža 5G u Europi, na temelju partnerstva između Europske komisije, država članica i industrijskog sektora.

Potreba za koordiniranim pristupom

Budući da se diljem svijeta ulažu veliki istraživački napori, od ključnog je značenja spriječiti pojavu neusklađenih standarda za tehnologije 5G u različitim regijama. Ako Europa želi pridonijeti postizanju globalnog konsenzusa u pogledu izbora tehnologija, frekvencijskih pojasa i vodećih 5G aplikacija, potrebna je koordinacija na razini EU i prekogranično planiranje.

Za uvođenje komercijalnih 5G usluga bit će potrebna i znatna ulaganja, raspoloživost odgovarajućeg spektra i bliska suradnja sudionika u telekomunikacijskom sektoru i ključnih korisničkih industrija. Mrežni operateri neće ulagati u novu infrastrukturu ako ne vide jasne izglede za stabilnu potražnju, i ako im se ne omoguće regulatorni uvjeti za isplativo ulaganje. Isto tako, industrijski sektori zainteresirani za digitalizaciju pomoću tehnologija 5G možda će pričekati dok tehnologije 5G ne budu testirane i spremne za uporabu.

U tom kontekstu, nedostatak koordinacije nacionalnih pristupa pri uvođenju 5G mreža rezultirao bi znatnim rizikom fragmentacije u pogledu raspoloživosti spektra, prekograničnog kontinuiteta usluga (primjerice, povezana vozila) i provedbe standarda. Time bi se odgodilo stvaranje kritične mase za inovacije utemeljene na tehnologijama 5G na jedinstvenom digitalnom tržištu.

Digitalizacija industrije

Iako su brojni sektori gospodarstva započeli s brzim uvođenjem digitalnih tehnologija i postupaka, europska industrija morala bi u potpunosti iskoristiti prednosti digitalnih tehnologija u svim sektorima i neovisno o veličini trgovačkog društva kako bi bila konkurentna na globalnoj razini.

U digitalnoj transformaciji osobito zaostaju tradicionalni sektori (kao što su građevinski, poljoprivredno-prehrambeni, tekstilni ili sektor čelika) i MSP-ovi. Prema procjenama nedavnih studija, u sljedećih će pet godina digitalizacija proizvoda i usluga povećati godišnji prihod europskog industrijskog sektora za više od 110 milijardi eura.

Nekoliko država članica EU već je pokrenulo strategije za potporu digitalizaciji industrije. No, potreban je sveobuhvatni pristup na europskoj razini kako bi se izbjegla rascjepkana tržišta i iskoristile prednosti digitalnih novina, kao što je Internet stvari.

U okviru tog pristupa Komisija namjerava poduzeti sljedeće: poduprijeti koordinaciju nacionalnih i regionalnih inicijativa za digitalizaciju industrije na temelju kontinuiranog dijaloga na razini EU, uz sudjelovanje svih dionika. Uspostavit će se i okvir upravljanja u suradnji s državama članicama i industrijom; usmjeriti ulaganja na javno-privatna partnerstva EU, i snažno poticati iskorištavanje mogućnosti koje se pružaju u okviru plana ulaganja EU te europskih strukturnih i investicijskih fondova; uložiti 500 milijuna eura u paneuropsku mrežu digitalno inovacijskih središta (centara izvrsnosti u području tehnologije), u okviru koje će poduzeća moći zatražiti savjete i testirati digitalne inovacije; uspostaviti opsežne pilot-projekte za jačanje tehnologija kao što su Internet stvari (IoT) i napredna proizvodnja te tehnologija u područjima pametnih gradova i domova, povezanih automobila i usluga mobilnog zdravstva; donijeti propise koji su primjereni za budućnost i kojima će se poduprijeti slobodan protok podataka i razriješiti pitanje vlasništva podataka koje generiraju senzori i pametni uređaji. Komisija će preispitati i pravila o sigurnosti autonomnih sustava i preuzimanju odgovornosti povezane s njima; predstaviti program vještina EU kako bi se građanima omogućilo stjecanje vještina potrebnih za poslove digitalnog doba.

Dio paketa je i inicijativa Europski oblak, kojoj je svrha Europi omogućiti globalno vodstvo u podatkovnom gospodarstvu.

U okviru izloženih planova, trebalo bi se mobilizirati ukupno više od 50 milijardi eura javnih i privatnih ulaganja za potporu digitalizaciji industrije.

Prioritetne norme za poticanje digitalnih inovacija

Jedinstveno digitalno tržište moralo bi omogućiti sigurnu i neometanu komunikaciju nebrojeno mnogo povezanih uređaja, uključujući telefone, računala i senzore, neovisno o proizvođaču, tehničkim pojedinostima ili državi podrijetla. Za tu je komunikaciju potreban zajednički jezik, tj. zajedničke norme.

Stoga Komisija predlaže konkretne mjere za brže utvrđivanje normi: utvrđivanje pet prioritetnih područja na koja bi se industrija i tijela nadležna za normizaciju trebala usmjeriti pri izradi normi: 5G, računalstvo u oblaku, Internet stvari, podatkovne tehnologije i kibernetička sigurnost, te sufinanciranje eksperimentiranja i testiranja tehnologija za bržu uspostavu normi, uključujući u okviru relevantnih javno-privatnih partnerstava. Time će se osigurati pravodobno donošenje normi za poticanje inovacija i rasta poslovnih subjekata.

Taj je pristup brži i usmjereniji te će se njime ubrzati razvoj i uvođenje tehnologija kao što su pametne mreže, usluge mobilnog zdravstva i povezana vozila te tehnologija iz drugih sektora. EU namjerava poduprijeti sudjelovanje europskih stručnjaka u donošenju odluka o normizaciji na međunarodno razini, kako bi se osiguralo da europske ideje pridonesu rješenjima na globalnoj razini. 

Plan razvoja 5G tehnologija

Digitalne javne usluge

Građani i poduzeća još ne uživaju sve prednosti digitalnih javnih usluga koje bi trebale biti lako dostupne diljem EU. Svrha nedavno predstavljenog akcijskog plana za e-upravu jest modernizirati javne usluge i u EU poboljšati životne i radne uvjete te uvjete ulaganja.

Komisija je predložila 20 mjera koje namjerava pokrenuti do kraja 2017.

Riječ je, prije svega, o sljedećim mjerama: uspostava jedinstvenog digitalnog pristupnika pomoću kojeg će se korisnicima omogućiti pristup svim potrebnim uslugama informiranja, pomoći i rješavanja problema potrebnima za učinkovito prekogranično poslovanje; uzajamno povezivanje svih poslovnih i stečajnih registara te njihovo povezivanje s portalom e-pravosuđe, koji će postati jedinstvena točka za informacije; uspostava pilot-projekata u suradnji s upravama, u okviru kojih će se na poduzeća koja posluju prekogranično primjenjivati načelo “samo jednom”. To znači da će trgovačka društva biti dužna dostaviti dokumentaciju javnim tijelima samo jedne države članice, čak i ako posluju i u drugim državama članicama; pomoć državama članicama u razvoju prekograničnih usluga e-zdravstva, kao što su e-recepti i elektronički zdravstveni kartoni pacijenata; te brži prijelaz na e-nabavu i e-potpise, kao i brža provedba načela “samo jednom” u području javne nabave.


Ključni elementi akcijskog plana Europske komisije

  • uskladiti planove i prioritete za koordinirano uvođenje tehnologija 5G u svim državama članicama EU, postaviti cilj uvođenja prve mreže do 2018. i prijelaz na komercijalno masovno uvođenje najkasnije do kraja 2020.
  • staviti na raspolaganje privremene frekvencijske pojaseve za 5G prije Svjetske radiokomunikacijske konferencije 2019. (WRC-19), i u najbržem mogućem roku omogućiti dodatne pojaseve te utvrditi preporučeni pristup za odobravanje posebnih frekvencijskih pojaseva za 5G iznad 6 GHz
  • promicati rano uvođenje u velikim gradskim područjima te uzduž glavnih prometnih pravaca
  • promicati paneuropske studije u kojima sudjeluje veći broj dionika, a na temelju kojih će se ubrzati pretvorba tehničkih inovacija u cjelovita poslovna rješenja
  • olakšati provedbu fonda za rizične pothvate, namijenjenog pružanju potpore inovacijama utemeljenima na tehnologijama 5G, pod vodstvom industrije
  • ujediniti vodeće sudionike u naporima za poticanje globalnih standarda.